DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 159 —


Da se >mrieste« i kod riba rabi, poznato je, ali više mi je poznato,
da ribari od zanata vele riba »bije se«, što je po činu i pravo shvatito,
a kad ikru baca kažu „mriesti se."


3. »Pariti se« (sdružiti se), Niemci vele: »sich paaren». Ovaj izraz
rabi se kod peradi, koja u velikom družtvu (jatu) živi i kad bračno doba
nastane, traži mužak ženku, da se s njom spari. U ovu kategoriju spadaju
divlje patke, guske, jarebice i mn. dr. Ova perad nosi mnogo jaja,
dok ženka sjedi na jajib, izmienjuje ju patak na gnjezdu, dok se mladi
ne izlegnu. Svoje mladiće brižno čuvaju i odhranjuju; kad mladi poletari
postanu, sdruže se sa drugimi svoga roda i žive u jatu sve do vremena,
dok bračno doba ne nastane; onda traži mužak ženku, da se
s njom spari, što lasno u proljeće u velikih ritovih opaziti možemo, gdje
se jata pataka svoga roda sakupljaju i sparuju (sđruživaju) i onda zasebice
iz jata odluče i odlete. Kad to doba sdruženja nastane, čuti sam mogao
u narodu, gdje kažu, divlje patke pare se, nesti će skoro jaja.
Nu ni odgovor na pitanje pod točkom 4. u broju 11. »Šum. lista«
od pr. god. nije u smislu sbvaćen; pitanje je: kako bi se imalo kod
presadjivanja sadnica postupati, da se normalno razviju.


Šumar, praktičan u presadjivanju šumskog drveća i nešto u voćarstvu
vješt, ući će u trag manama, na koje kod presadjivanja javorovib
sadnica obzir uzet nije. J. E11 i n g e r.


Srnjaci u lovištih grofa M. Bonibellesa. Nadšumar P. Wittmaun
iz Komora opisao je u »Oesterr, Forstzeitung« deset srnećih rožčića
od srnjaka, ulovljenih na imanju grofa M. Bombellesa Zelen-dvori. Moramo
na prvi očigled priznati, da su rožčići vanredno liepi, i što više,
od vanrednih dimensija, ponajpače debljine; uu još više se moramo čuditi,
kad saznamo, da su srnjaci tih rožčića bili većim dielom dvogodišnji
jarčevi, samo dva bila su preko tri godine stari, — a ta dvojica
imali su rožčiće sa deset šiljaka! Svi ostali imaju tri jaka šiljka sa liepo
razvijenima ružama. Najjači srnjak bio otvoren težak 25, dvojica 22, a
ostali 19—20 klg.


Što se dakle težine tiče, to ista nije baš izvanredna, jer ja sam u
srezovih šumarije Lipovljanske dosta srnjaka ulovio sa 30 klg. (bez droba
i džigerice), isti su bili i veliki i ugojeni, ali onakovih rožčića, kao što
su Zelendvorski, nisu imali. Od ono trideset pari rožčića, što ih imam,
mogu se jedva dva najjača para sporediti sa najslabijima Zelendvorskima,
jer nijedan ne ima više od tri šiljka, osim jednoga, na kojemu se tek
ukazao četvrti šiljak. Lipovljanski su rožčići dosta visoki, imade ih od
26 cm., ali su tanki, sa slabo razvijenom ružom, nimalo ikričavi, nego
posve gladko izbrušeni. Lipovljanske šume iznašaju 12.000 rali u jednom