DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 158 — dok lišće sav sok ne izvuče. Treći i najgori način je onaj, kada nastane nnžda za drvom, pa se isto po zimi posječe. Kako se vidi, način obaranja prvo stotine godina skroz je razrožan današnjemu, jer se dan danas drži zimska sječa na najracijonalniju. Nu čini se, da naši stari niesii baš tako neizkusni bili, kako mi sada o njima sudimo, jer iz onoga doba potječuće drvo za raznim sgradama još je i danas zdravo i čvrsto, dočim se o novijim sgradama, koje su gradjene sa drvom sječenim usred zime, to žalibože ne može tvrditi. Osvrt na odgovor u br. 1. „Šum. lista". Uredničtvo »Šumar, lista« dalo si je truda u pomenutom broju »Šum. lista« dokazati na pitanja u broju 11. »Šum. 1.« od pr. godine, što po riečniku znače rieči »gnjezditi, mriestiti i pariti se«, nn taj odgovor nije shvaćen u smislu pitanja. Ja se ovdje neću upušćati u pretresivanje rieči, što koja po ovom ili onom riečniku znamenuje, već razjasniti, kojoj peradi po prirodi pripada, da joj se kaže »gnjezdi«, kojoj »mriesti« i kojoj »pari«. ad 1. »Gnjezdi«, što Niemci vele horsten, kaže se onoj peradi, koje je priroda netom izležene već sparila. U ovu kategorija spadaju orleši, velika sova ušara, velika droplja, golub, grlica i mn. dr., koje samo dva jajeta snesu i iz kojih se uviek izleže jedno mužko a drugo žensko. Kod grabežljivih ptica opaziti ćemo, ako im u gnjezdo zavirimo, da jaja nisu jednake veličine, već jedno veće, a drugo manje; iz onoga većega izleže se ženka, a iz manjeg mužak; tako je i kod velike sove i mn. dr. Dočim obratno kod koristne peradi n. pr. velike droplje, goluba i mn. dr. mužak je uviek krupniji od ženke. Ovo dvoje, mužak i ženka u jednom gnjezdu izleženi, ostaju Spariti doklegod žive, izim ako bi koje slučajno na drugi koji način a ne naravnom smrću poginulo. Kad bračno doba nastane, ne treba mužak ženku za para tražiti, jer ju već ima; oni skupa gnjezdo grade, mlade skupa odhranjuju, jedno sagradjeno gnjezdo više godina pridrže te ga samo popravljaju, ako je oštećeno; kad to čine, znak je, da će ženka skoro jaja nesti. U sriemskoj županiji, gdje orleša više nego li drugdje ima, mogao sam često čuti, gdje vele: orleši gnjezde se. 2. »Mriestiti« je, što Niemci kod divlje peradi vele »balzen«, a kod pitome peradi kažu »sich tretten«. Mriesti, upotrebljuju ne samo lovci i ornitologi, već je ovo nazivlje u našem narodu običajno kod peradi, koja u vi.šeženstvu živi, to jest: gdje mužak ne drži jednu ženku, već ih ima više, kao kod roda kokosa, n pr. tetrieba, fazana, Iještarka i mn. dr. Kad bračno doba nastane, omriesti (oplodi) jedan pjeto više ženka, nu ona se brine sama, gdje će si gnjezdo prirediti i kako će svoje mlađe odhraniti. Ovaj izraz, kako rekoh, jest u narodu običajan, gdje sam u selu često čuti mogao, gdje vele »kokoši se mrieste«. |