DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — više ima. Dodje li uskoro do izdanja djela o »uredjenju šuma«, to bi želili, da isto bude što praktičnije, da ne rečem, što popularnije pisano. Nikako ne bi mogli odobriti, kad bi se jednostavno prevela na primjer Judeichova »Forsteinrichtung« ; ta je knjiga napisana u tako visokom strogo teoretičkom stilu, snabdjevena sa toliko dugačkih formula, da iole slabiji matematičar, ili u obće slabije nadareni djak, nije kadar onih, na teoriji čiste dobiti izvedenih predpostavaka i zaključaka, bez velikoga duševnoga napora pratiti. Ne ćemo jako faliti, ako uztvrdimo, da je vrlo neznatan dio učenika kadar probaviti Judeichovu knjigu tako, da bi mu bilo jasno, što se od njega traži; većemu dielu učenika ostanu tek maglovite konture onoga, što je u toj knjizi napisano, —^ a ta maglovitost postane još veća, kada izadje van u praksu pa vidi šumu, koju možeš i gojiti i sjeći i prodavati — ali ne po Judeichovima formulama, nego onako, kako mjestne i tržne okolnosti zahtievaju, a te su okolnosti obično takove, koje zapoviedaju teoriji, a ne teorija njima. Ne mislimo time reći, da smo protivnici Pressler-Judeichove nauke; ne, mi priznajemo svu gvozdenu logiku te nauke, jer se osniva na narodnom-gospedarstvenom temelju, na principih, bez kojih nijedno gospodarstvo, nijedno poduzeće ne bi znalo, je li živo ili mrtvo, da li gubi ili dobiva. Ali šuma, kao zadnja grana poljoprivriedne kulture, tako je raznolična, izvršava još toli raznovrstne zadaće, nalazi se još na takovom terenu, da se još uviek otimlje narodno-gospodatstvenim zakonom u onom preciznom obliku, koje lakoćom rabimo za ostale grane ugrikalture. Pa pošto šuma igra i neku stanovitu ulogu, koja se izražuje u sveukupnoj djelatnosti prirodnih zakona, i pošto mi još točno ne znamo onaj koeficijent, koji u tom djelovanju odpada na šumu u obće, a još manje naposeb na listaču i četinjaču, to ju tim manje možemo izjednačiti sa ostalim poljoprivriednim granama, kod kojih se primitak i izdatak do zadnjeg novčića ustanoviti može. To su razlozi sa kojih ne bi želili, da Judeichova knjiga bude za nas prevedena onakova, kakova je; mi znamo dobro, |