DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 3 <-- 3 --> PDF |
w^§^^ Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1896. God. XX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/s stranice 4 for.; za ´/a stranice 2 for. 70 novč.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Važna nova knjiga u magjarskoj šumarskoj literaturi. Kr. ugarski nadsavjetaik u ugar. ministarstvu za poljodjelstvo Emil pl. Belhazj napisao je, a zemaljsko ugarsko šumarstvo izdalo je »priručnu knjigu o uredjenju šuma«, I. dio: Uredjenje šuma; 688 stranica. To je djelo nedvojbeno najbolje i najpodpuuije, što ga magjarska šumarska literatura u toj struci posjeduje. Glavna je značajka toga djela, da ne razpravlja samo 0 pojedinima metodama, po kojima se šume uredjuju, nego da su u istom obradjene i sve pomoćne znanosti, bez kojih, se valjano i trajno uredjenje šuma niti pomisliti ne može. Pošto ugarski šumski zakon osobito za tim ide, da se šume u što boljem stanju uzdrže i pošto za podignuće te svrhe, šumogojstvena znanost glavnu ulogu igra, stoga je pisac i svoje djelo osovio na noge šumogojstvene znanosti, te prema tomu obradio ogranke te znanosti, naime klimatologiju, nauku o tlu i šumsku botaniku. Sastavljanje šumsko-gospodarstvenih osnova ostavio je pisac za II. dio toga djela. Ovdje ne možemo, a da ne iztaknemo, da mi hrvatski šumari još ne imamo djela za uredjenje šuma, a ved je skrajnje vrieme, da dodjemo do takove knjige. Takova knjiga ne samo da je od prieke nužde onim našim šumarom, koji nisu vješti njemačkom jeziku, nego ved i radi toga, da se jednom ustale oni tehnički izrazi, kojih baš u toj grani šumarske znanosti naj |
ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — više ima. Dodje li uskoro do izdanja djela o »uredjenju šuma«, to bi želili, da isto bude što praktičnije, da ne rečem, što popularnije pisano. Nikako ne bi mogli odobriti, kad bi se jednostavno prevela na primjer Judeichova »Forsteinrichtung« ; ta je knjiga napisana u tako visokom strogo teoretičkom stilu, snabdjevena sa toliko dugačkih formula, da iole slabiji matematičar, ili u obće slabije nadareni djak, nije kadar onih, na teoriji čiste dobiti izvedenih predpostavaka i zaključaka, bez velikoga duševnoga napora pratiti. Ne ćemo jako faliti, ako uztvrdimo, da je vrlo neznatan dio učenika kadar probaviti Judeichovu knjigu tako, da bi mu bilo jasno, što se od njega traži; većemu dielu učenika ostanu tek maglovite konture onoga, što je u toj knjizi napisano, —^ a ta maglovitost postane još veća, kada izadje van u praksu pa vidi šumu, koju možeš i gojiti i sjeći i prodavati — ali ne po Judeichovima formulama, nego onako, kako mjestne i tržne okolnosti zahtievaju, a te su okolnosti obično takove, koje zapoviedaju teoriji, a ne teorija njima. Ne mislimo time reći, da smo protivnici Pressler-Judeichove nauke; ne, mi priznajemo svu gvozdenu logiku te nauke, jer se osniva na narodnom-gospedarstvenom temelju, na principih, bez kojih nijedno gospodarstvo, nijedno poduzeće ne bi znalo, je li živo ili mrtvo, da li gubi ili dobiva. Ali šuma, kao zadnja grana poljoprivriedne kulture, tako je raznolična, izvršava još toli raznovrstne zadaće, nalazi se još na takovom terenu, da se još uviek otimlje narodno-gospodatstvenim zakonom u onom preciznom obliku, koje lakoćom rabimo za ostale grane ugrikalture. Pa pošto šuma igra i neku stanovitu ulogu, koja se izražuje u sveukupnoj djelatnosti prirodnih zakona, i pošto mi još točno ne znamo onaj koeficijent, koji u tom djelovanju odpada na šumu u obće, a još manje naposeb na listaču i četinjaču, to ju tim manje možemo izjednačiti sa ostalim poljoprivriednim granama, kod kojih se primitak i izdatak do zadnjeg novčića ustanoviti može. To su razlozi sa kojih ne bi želili, da Judeichova knjiga bude za nas prevedena onakova, kakova je; mi znamo dobro, |
ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 123 da ona ne odgovara još niti odnošajima u mnogoj njemačkoj državi i državici, a našima odnošajima ne 6e možda jošte ni za 50—100 godina odgovarati. Ja bih za hrvatske šumare želio stanovitu kompilaciju, u kojoj bi bilo i Judeicha i Grebea i nekih novijih djela o uredjenju šuma. U tom djelu imala bi šuma u najširem smislu rieči igrati puno, puno vedu ulogu, nego li formule i na istima osnivajuće se teorije. Duboko poznavanje šumogojstvene znanosti^ poznavanje klimatickih, mjestnih i tržnih odnosaja, poznavanje prirasta, to je po mom mnienju po šumskog reditelja puno vriednije, nego li statističke kombinacije. Na taj način napisana knjiga sigurno će i učeniku, i onomu u praksi stoječemu šumaru više koristiti, nego li visoka, nu polak nerazumljiva teorija o" financijalnoj obhodnji, ustanovljenoj po uputnom postotku. Ta financijalna obhodnja ne smie se mimoići u dan-današnjoj knjizi 0 uredjenju šuma, o njoj se mora barem toliko razpraviti, da učenik bude orientiran u načelima te nauke, ali ne želimo, da se ciela knjiga bazira lih na načelima te nauke. Jer onaj nagli prelaz učenika iz teorije o čistoj dobiti i financijalnoj obhodnji u sbiljsku narav, gdje još ni deseti dio svega onoga nema, što se u teoriji traži, skopčan je s takovim duševnim preneraženjem, da mladi čovjek izgubi vjeru: bilo u znanost, koju je u školi usisao, bilo u ured, odnosno službu u koja je stupio. Pošto se valjano uredjenje šuma mora osloniti na tržne i prometne okolnosti dotičnoga kraja, i pošto pojedine grane drvne trgovine uvjetuju neku stanovitu obhodnju, pa pošto mi u Hrvatskoj i Slavoniji već prilično točno znamo, koja drvna industrija najbolje uspieva, to ne bi bilo s gorega, kada bi se u knjizi o uredjenju šuma uzeo obzir na te naše odnošaje, te se za pojedine vrsti drvlja, za pojedine vrsti industrije ustanovila najunosnija obhodnja. Kao što se Niemci nisu mogli zadovoljiti Judeichovom par exellence knjigom, nego imaju još takovih od Borggrevea, |