DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 140 razstavljaju
sjekorede, nisu »Wirthschaftsstreifen«. Razdiobu
šume, koja se neosniva poglavito na umjetnim prosjecima, ne
bi stoga ni smjeli nazivati »Schneisennetz«, nago »Eintheilungsnetz
«,


Pravilo, koga se redovito držimo kod naših razdioba šuma,
da naime sve linije, koje razstavljaju sjekorede, široko prosjecamo,
a one, koje diele ođiele, na uzko, ne odgovara vazda
svrsi, koju želimo postići razdiobom šume. Tamo, gdje te linije
imaju poglavito služiti, da preprieče širenje požara ili zareznika,
kao n. p. u borovih šumah, mnogo je shodnije, ako prosječemo
sve linije u jednakoj širini od 4—5 metara. Isto demo
činiti i u nizkih šumah. Pak i tamo, gdje je razdiobi glavna
svrha, da zaprieči pogibelj od vjetra, treba kod svake medje
sjekoređS, prije dobro prosuditi, da li je potrebito i uputno, da
se izvedu široki prosjeci. Gdje ta medja pada na oštra gorska
bila, ili na gorske prelome, koji su vjetru na udaru, treba, da
izostane prosjecanje širokih prosjeka, jer nam se je tu modi
obraniti proti vjetru samo valjanim sječnim redom, nipošto pako
kakvim prosjecima. Isto tako nije od potrebe u visokih planinah
prosjecati te linije na široko tamo, gdje one diele najvišji
šumski pojas, opredieljen za preborno šumarenje, od niže
ležedih sjekoreda; kao niti na mjestih, koja su od vjetra zaklonjena.
Nasuprot može da bude opravdano, da malene sjekorede,
koji se nalaze unutar prostranih sjecnih nizova, previdimo
postrance širokim prosjecima.


U visokih planinah, gdje su sastojine često puta izpretrgane
grabama, opuzinama i t. d., te sjekoredi ponajviše omedjeni
napram dolje dolinom, a napiam gore sljemenom planine
ili pojasom, gdje poeima preborna sječa, ne ima u pravilu niti
potrebe, da se prosjeci široko posjeku, pak ćemo se tu toga
posla latiti samo iznimno, a poglavito u svrhu, da razdielimo
široke kose ili da razlučimo sjekorede, ako im je medja pala
po nizkih i plosnatih zaravancih ili glavicah, kako nam to i
naša slika 6. na strani 136. pokazuje, u kojoj nam samo dvostruko
izvučene linije predočuju »gospodarstvene prosjeke« (Wirthschaftsstreifen).