DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 138 —


Sjekoredi se, kako ih mi udešavamo prema sadanjim sastojinskim
i gospodarstvenim odnosajima, mienjaju sa obhođnjom,
sa prometnim odnosajima i t. d., a isto tako mienja se i ponajvedma
vrlo nepravilno, često samo prelazno izlueenje sastojina
unutar sjekoreda, pak ove potonje ne bi s toga mogle služiti
kao stalne gospodarstvene jedinice za uredjenje šuma, za
knjigovodstvo i t. d.


Razdiobna mreža jedva će biti na putu svrsishodnom gospodarenju
u pojedinih sastojinah u slučaju, ako je ona, kako
to gore za planinske šume izrično zahtjevasmo, što naravnija i
prilagodjena teraiuu, sastojinskim i gospodarstvenim odnošajem.
Nasuprot gubiti će se važnost sjekoreda u mnogih slučajevih,
jer ju oni stiču pogla ito kod gospodarenja sa čistim sječama,
gdje valja susjedne sastojine što većma zaštititi od vjetra. Već
kod oplodnih sječa u šumah, gdje listače prevladjuju, polagati
će se manja važnost osnivanju sjekoreda; a u prebornih šumah
mogu oni posve odpasti. Kod njekih načina razdieljenja šuma,
kao kod onog po nepravilnim putevima, ili u vrlo coupiranom
tarainu (na krasu) gubi se karakter suvislih sječnih nizova, te
tu sačinjava svaki odjel za sebe mali, nepodpuni sjekored.


Način, kako se označuju razdiobne linije i pojedini
šumski dielovi, od nuzgredne je svakako važnosti za
sam sječni red, ali nije za laglji pregled i orientiranje u šumi.
Isto tako stoji omedjašenje razdiobnih linija i širina prosjeka
u neposrednom savezu sa svrhom, idućom za tim, da si osieguramo
stalnost naše geodetičke temeljne mreže kao i slobodnije
gospodarenje u pojedinih šumskih dielovih, za kojim težimo.


I kod toga se, kako mi se čini, kao i kod razdieljenja
samog, previše uvažuju stanovita pravila i polaže prevelika
važnost na nuzgredne okolnosti.


Oznaka uredjajnih razreda velikim latinskim slovima (A,
Bit . d.), odjela tekućim arabskim brojkama (1, 2, 3, i t. d.),
a pojedinih sastojina sa malim latinskim pismenima (a, b i t. d.)
jednostavna je i shodna, te bi se mogla pridržati. Po Judeieh u
i Neumeister u predloženo pravilo, da se odjeli unutar poje