DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 14     <-- 14 -->        PDF

132


dieljenje većma priljubljuje figuraciji tla i prema istoj izvedenim
putevom.


A i kod umjetnog razdieljenja šume može i mora se uvjek
odstupiti od pravokutnog oblika odjela tada, ako se tim može
razdieljenje bolje prilagoditi terrainu, ako se tim olahkoduje
izvoz drva, ili napokon, ako usljed toga oblik ciele šume ljepše
lice zadobiva. U obih naših slikah 2 i 3 predočeno razdieljenje


Slika 3.


Slika 2.


Šume u odjele u obliku trapeza ili kosočetvorine jest doista
svrsi shodnije u svakom pogledu, nego li ono, kojim bi tu
šumu razdielili po propisu šablone prosjecima u pravokutnike.


Naročito je napomenuti, da je kosi smjer prosjeka često
puta mnogo povoljniji za izvoz drva iz šume, nego li okomiti.
Kod pravokutnih prosjeka biti čemo s toga kad i kad prinukani,
da izvedemo pojedine puteve kosimice kroz odjele u smjeru
diagonale. — A i sa estetičkog stanovišta ne dobiva šuma ništa
tim, što smo joj nametnuli sasma ravne prosjeke, izuzev po koji
Ijepi izgled, što nam se tu ili tamo pruža.


Redi čemo u kratko još koju i o svezi, koja bi imala postojati
izmedju puteva i prosjeka u šumi. Već kod sastavljanja
osnove za razdiobu šume valja nam pomišljati na to, nebi li
mogli kako stopiti u jedno i puteve i prosjeke i time izbjedi
mnogim uzporednim i križajudim se mrežama u šumi. Ali to
nastojanje nesmije idi tako daleko, da se tim ogriešimo o glavnu
svrhu, kojoj su putevi i prosjeci namienjeni. Previše daleko
ide se u tom pogledu, ako se postavi pravilom, da svaki pro