DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 59     <-- 59 -->        PDF

- 97 —
Osobne viesti.


ImenOTaiija. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je imenovati privremenim! kr. kotarskimi šumari I. razreda ; Antuna
Kerna kod kr. kot. oblasti u Belovaru, dodjeljujuć ga na službovanje
kr. županijskoj oblasti u Ogulinu; Rikarda Schmidingera kod kr. kot.
oblasti u Zagrebu; Ljudevita Szentgy6rgy-a kod kr. kot. oblasti u Samoboru
; Ivana Koniga kod kr. kot. oblasti u Karlovcu; Bogoslava Kosovića
kod kr. kot. oblasti u Djakovu; Gjuru Oesarića kod kr. kot.
oblasti u Jaski; Stjepana Tomića kod kr. kot. oblasti u Pakracu; Bozu
Kranjca kod kr. kot. oblasti u Osieku; Dragutina Matizovića kod kr.
kot. oblasti u Vukovaru; Milana Jambrušića kod kr. kot. oblasti u
Kutini; Slavka Sutlića kod kr. kot. oblasti u Delnicah sa sjedištem u
Fužinah; Rudolfa Ernya kod kr. kot. oblasti u Križevcib; Milana Mirkovića
kod kr. kot. oblasti u Irigu; Simuna Belamarića kod kr. kot,
oblasti Ludbregu; Antuna Eezsa kod kr. kot. oblasti u Stubici; Slavo-
Ijuba pl. Teklića kod kr. kot. oblasti u Novommarofu; Andriju Lonžarevića
kod kr. kot. oblasti u Jaski sa sjedištem u Kostanjevcu; Šandora
pl. Koroskenjia kod kr. kot. oblasti u Našicah; Josipa Griinwalda kod
kr. kot. oblasti u Varaždinu; Stjepana Rajmama kod kr. kot. oblasti u
Ivancu; Ivana Antoša kod kr. kot. oblasti u Slatini i Milana Obradovića
kod kr. kot. oblasti u Doljnjem Miholjcu; zatim kr. kotarskimi šumari
II, razreda: Milan Žibrata kod kr. kot. oblasti u Zlataru; Ivana Odžića
kod kr. kot oblasti u Našicah sa sjedištem u Orahovici; Juraja Demetrovića
kod kr. kot. oblasti u Sv. Ivanu na Zelini; Gjuru Bajera kod
kr. kot. oblasti u Sisku; Josipa Zandovskoga kod kr, kot. oblasti u
Novom; Antuna Šeringera kod kr. kot, oblasti u Velikoj Gorici; Josipa
Majnarića kod kr. kot. oblasti na Sušaku; Vinka Lončarića kod kr. kot.
oblasti u Delnicah; Nikolu Plešu kod kr. kot. oblasti u Požegi sa sjedištem
u Bregtežu; Milana Gjurekovića kod kr. kot. oblasti u Dugomselu;
Bogdana Svobodu kod kr. oblasti u Karlovcu sa sjedištem u Draganiću;
Pranju Jindru kod kr. kot. oblasti u Požegi; Ratislava Makšića kod kr.
kot. oblasti u Požegi sa sjedištem u Kaptolu; Andriju pl. Perenczify-a
kod kr. oblasti u Djakovu sa sjedištem Ljevanskoj varoši; Josipa pl.
Auea kod kr, kot, oblasti u Križevcih sa sjedištem u Vrbovcu; Nikolu
Dembića kod kr, oblasti u Djakovu sa sjedištem u Semeljcih; Gasu
Vaca kod kr. oblasti u Krapini ; Jaroslava pl, Šugha kod kr, kot, oblasti


u Vrbovskom; Franju Stipanovića kod kr. kot, oblasti u Daruvaru;
Antuna Navaru kod kr, oblasti u Virovitici; Augusta Kunca kod kr.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 98 —


oblasti u Pisarovini i Rafaela Dyoržaka kod kr. kot. oblasti u čabru —
sa sustavnimi berivi.


Ban kraljeviae Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati
privremenimi Sumarskimi vježbenici: Bartola Pleška kod kr. županijske
oblasti u Gospiću, dodjeljujuć ga na službovanje šumarskomu
odsjeku kr. zem. vlade u Zagrebu; Budimira Strgara kod kr. kot. oblasti
u Virovitici; Milana Weinera kod kr. oblasti u Grubišnompolju, povjeriv
mu upravu šumskoga kotara; Demetra Stijasnija kod kr kot. oblasti u
Slatini; Kostu Klemenčića kod kr. kot oblasti u Sisku; Zlatka Derenžina
kod kr. županijske oblasti u Zagrebu; Otona pl. Koritića kod kr.
kot. oblasti u Krapini; Dušana Weinera kod šumarskog odsjeka kr.
zemaljske vlade — sa sustavnom pripomoći.


TJiniroTljeni. Koncem godine 1895. umirovljeni je Rob. pl.
Dćviin, kr. nadšumarnik i predstojnik nadšumarskoga ureda u Vinkovcib;
zatim Drag. Czernytzky, kr. šumarnik kod kr. šumskoga
ureda u Otoćcu.


Premješteni. Julijo Kuzma, kr. šumarnik, premješten je početkom
nove godine od kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu kr. nadšumarskomu
uredu u Vinkovcih u istom svojstvu. Tećajem godine 1895. premješteni
su zamjenićno kr. šumari Geyza pl. Horvat iz Županje u
Morovie, aGjuro pl. Lehotzkj iz Morovića u Županju.


I)r. VatroslaT Darany, kr. ugarski ministar za poljodjelstvo.
U studenom prošle godine imenovan je na mjesto odstupivšeg grofa
Andora Festetića kr. ugarskim mistrom za poljodjeljstvo odvjetnik i poslanik
na državnom saboru Dr. Vatroslav Daranj. Novi ministar rodjen
je u Budimpešti godine 1849. te je, posvetiv se pravoslovnim znanostim
iste na peštanskom sveučilištu absolvirao, doktorat prava 1872., a odvjetnički
izpit 1873. položio. Već 1875. godine bude imenovam povjerenikom
kod izpita za odvjetničke kandidate, a malo zatim bude pozvan
u družtvo za reguliranje Tise, te je kod osnivanja toga družtva znatnu
ulogu igrao. Kašnje je bio odbornikom a ubrzo i tajnikom u tom dzužtvu.
Kao takovom pružila mu se je Često prilika, da se pod predsjedničtvom
grofa Melkiora Lonyaya, Juliusa Andrassy-a, Aleksandra Karoly-a i
Aladara Andrassy-a iztakne kod riešavanja važnih pitanja. Zadnjih
13 godina jeste član ugar. parlamenta, te je kao takav živo učestvovao
kod svih razprava o vodnom pravu, o regulaciji rieka, katastralnih
predmeta i svih zakonskih osnova, tičućih se gospodarstva. Isto tako je
živahno pratio i agrarski pokret, te je kao pravni zastupnik ugarskog
gospodarskog družtva kod istoga aktuelno učestvovao, i zagovarao, da
se iz toga pokreta izključi svaka politika.




ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 61     <-- 61 -->        PDF

- 99 —
U saboru je poSam od god. 1881. pripadao liberalnoj stranci, te
je kao takav bio počašćen izborom podpređsjeđnika kao stranke, tako i
parlamenta. Značajan je njegov odgovor na pozdrav gradskog poglavarstva,
koje mu se poklonilo prigodom imenovanja ministrom, naime:
da se njegovom djelovanju otvara široko polje čim samo na bližu peštausku
okolicu pogleda, naime na puste pješčare i filokserom uništene
negda vinorodne briegove.


Da je Daraay valjan gospodar, kao što mu je i otac bio, to dokazuju
njegova u peštanskoj i komoranskoj županiji uzorno uređjena
dobra. Od takovog valjanog gospodara, možemo se i mi šumari najboljemu
nadati.


Frltz Wachtl, poznati entomolog i član austrijske pokusne postaje
za šumarsku struku u Mariabrunu, imenovan je c. kr. profesorom
za entomologiju na visokoj školi za zemljotežtvo u Beču. I tako je stolica,
izpražajena smrću profesora G. Henschela opet popunjena.


t Umrli. Sig. Szecsi. Mjeseca listopada 1895. umro je u Stavniei
profesor šumarstva na šćavničkoj akademiji i kr. ugarski šumski nadsavjetnik
Szecsi, koji je punih 28 godina na rečenoj akademiji učite-
Ijevao. Savkoliki mladji naraštaj šumarski u Ugarskoj bio je njegovim
učenikom. Sigmund Szecsi rodio se godine 1841. u Vis-Garamu, gdje
mu je otac bio službenik kod aerarskib talionica. Svršivši gornju gimnaziju
u Besztercsibanv, podje god 1859 na šfcavničku šumarsku akademiju
i položi dvije godine kašnje viši državni izpit u Budimu. Na to
stupi u državnu službu kao šumski kandidat kod montansko-šumskog
ravnateljstva u Šćavnici. Godine 1867. bude promaknut na šumara i
premješten u Oegy, nu još iste god. bude pozvan u svojstvu pomoćnog
učitelja na kralj, akademiju u Šćavnici, gdje je uz šumarskoga savjetnika
profesora Karla Wagnera učiteljevao. Godine 1871. imenovan je
izvanrednim, a šest godina kašnje redovitim profesorom rečene akademije
; napokon dobije god. 1889. naslov šumarskog savjetnika, a 1893.
naslov šumarskoga aadsavjetnika sa VI. činovnim razredom.


Kao profesor na akademiji razvio je veliku djelatnost te je osim


nauke o uporabi šuma, predavao i cesto-i vodogradjevine, zatim enci


klopediju poljodjelstva, lovstvo a napokon i ribarstvo. Vlastitim trudom


obogatio je tamošnji muzej s predmetima i skupinama, koje su zasjecale


u njegovu struku; isto tako uredio je ribarski zavod vlastitom inicija


tivom. Usljed tih zasluga, kao i usljed vanredno poučnih i ukusnih aran


gementa prigodom raznih izložba, odlikovan je vitežkim krstom Franje


Josipa. Kolikih je zasluga stekao i na književnom polju, dokazuje nje


govo djelo 0 uporabi šuma, koje je u kratko >rieme dva izdanja do