DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 48 <-- 48 --> PDF |
86 već mnogo slobodniju sječu sa malimi sjekoredi, a neda se spojiti sa onim šablonskim poredanjem dobnih razreda, koje se nastoji polučiti uvrštenjem sastojina u pojedine periode. (Svršiti će se). Poslovanje kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju oko pošumljenja kražkih golje ti tečajem g. 1894. Nadzorničtvo za pošumljenje krasa u Senju podnielo je upravi krajiške investicionalne zaklade vrlo zanimivo izvješće o svom poslovanju oko ponovnog pošumljenja kraških goljetih u g. 1894. U sliededem priobćiti ćemo u glavnom izvadak iz toga izvješća, u koliko držimo, da bi moglo i šire krugove zanimati i obratiti njihovu pažnju na ovaj mukotrpni, ali u svojim posljedicama blagotvorni rad naših šumara u kraškoj pustoši, gdje pedalj za pedljom zemlje kamenu i buri otimlju i šumskoj kulturi privode. I. Ifovo zagajenje i stanje starih branjeviiia. G. 1894. niesu nikakve nove kraške površine štavljenje pod strogu zagaju, akoprem je bila jur učinjena odredba, da se u Senjskoj dragi zabrani nova površina od 127 jut. 1314D"To nije učinjeno s toga, što je te godine bila velika nerodica siena, te je pučanstvo trpilo znatnu oskudicu na krmi za marvu i počelo proti zagajenju kod oblastih prigovarati. Usljed toga moglo se je kulturnim poslom u toj branjevini započeti tek u proljeću g. 1895. Koncem g. 1894. nalazilo se je na krasu 35. branjevina, koje su zapremale površinu od ukupno 14.123 jutra 12610°. Od te površine pripada kr. državnom šumskom eraru 7941 jutr. 1486n°, a 6181 jutr. 13750° primorskim obćinam. Ove |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 87 — potonje ne idu baš osobito na ruku kr. nadzorničtvo pri zagajivanju krasa i mnoge mu od njih vrlo nerado ustupaju u tu svrhu obćinsko zemljište. Tako je primjerice kr. nadzorničtvo bilo prisiljeno moliti pojedine obćine, da mu u svrhu pošum- Ijenja ustupe barem manje površine od 20 do 50 jut., koje leže uzduž cesta. Pak i o toj molbi se još uvjek razprave vode. U poreznih obcinah Cesarici i Lukovo-šugarje, gdje još ima 10.000 jut. pašnjaka, koji su gruntovno vlastničtvo kr. drž. šumskog erara, i gdje su osim toga i rubovi državni šuma posve devastirani, nastavljen je rad oko zagajivanja g. 1895. Pri tom poslu nadati se je sjegurnom uspjehu, jer se posvuda nalazi zdrav naraštaj, akoprem je taj za sada po pasućoj marvi, a ponajvedma brstedim kozama posve obgrižen. Nu biti de svakako od prieke potrebe, da se broj koza u tih obdinah, gdje ih ima sada do 3000 komada, znatno snizi, jer je koza velika zaprieka napredku branjevina. Osobito Ijep napredak opaža se kod naravnog podmladka u branjevinah, dočim se to za umjetne sadnje posvuda kazati nemože. II. Kulturne radnje u branjevinah. Kako je poznato pošumljivanje kraških goljeti biva na činom naravnim i umjetnim. Kod pošumljivanja naravnim načinom obrežu se na zaga jenoj površini nalazede se mladice pri korenu t. j . stave se na panj, koji potjera mlazove iz kojih se posije stabalca razviju. Umjetno pošumljivanje biva pako presadnjom mladih biljka, koje se u tu svrhu uzgajaju u posebnih biljevištih, a zatim u izkopane jame u branjevine presadjuju. G. 1894. nije nikakva površina podmladjena stavljanjem naravskog naraštaja na panj, dočim je nasuprot presadnjom biljka u jame, koje su još u jeseni godine 1894. izkopane bile, pošumljeno u proledu g. 1894. u pet branjevina ukupno 46.44 jutara. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
u tu svrhu upotrebljeno je 286.700 borića (pinus austriaca), 5000 maklena (aeer monspesulanum), 4000 biljka crnoga graba (carpinus orientalis), 1000 biljka crnoga jasena (fraxinus ornus). Po jutru izkopane su popriečno 1464 jame, u koje je po sadjeno 6388 biljka. Biljkam od listača odrezane su ponajprije, vršike, te je ostavljena samo stabljika u duljini od 10—15 cm. a zatim su biljke u branjevinah u jame presadjene. Uspjeh presadnje bio je vrlo povoljan, a mnogo bolji, nego prijašnjih godina, kada se biljke prije presadnje prevršivale nisu. Troškovi za novu sadnju biljka iznašali su zajedno sa troškom za kopanje jama popriečno po jutru 73 f. 76 nvc.; za sadnju uključivo prinašanjem zemlje, oblaganjem jama kamenjem itd. 49 f. 59 nvč. po jutru ili ukupno 123 f. 34 nvč. Prema tomu stojala je presadnja od 1000 komada biljka sa kopanjem jama 22 f. 61 nč., a bez kopanja jama 9 f. 35 nvč. Umjetno pošumljenje krasa zahtjeva kako se odtud vidi veikih novčanih žrtava, pak bi stoga umjetne nasade valjalo izvadjati samo tamo, gdje je to odprieke nužde, tako n. pr. za obranu cesta, u blizini bujica, oko vrela i lokvica, po obroncih, koji priete da će se u dol survati itd. Uzmemo li na um, da nove sadnje još najmanje barem dva put popravljati moramo, što nas stoji po jutru popriečno 15 f., to se izpostavlja ukupni trošak umjetnog pošumljenja po jutru sa 154 f., neračunajući ovamo trošak za uzgoj biljka u biljevištu^ za čuvanje, za popravak podignutih jur suhozida itd. A pri svem tom uspjeh je tih sadnja dvojben i nesiguran. Jedino je, što nas pri tom tješi, da se izvadjanjem kulturnih radnja pruža tamošnjem siromašnom pučanstvu prilika poštene akoprem neznatne zarade, jer inih zasluga na golom krasu ne ima. Kad posao oko gojitba odpočme, navala je puka, da se u posao primi velika, te su se morali poslenici svakih 14 dana mienjati, da se i ostalim pruži prilika zaslužbe, premda je to na uštrb posla samog, jer se odpuštaju jur uvježbani radnici, a zmjenjuju ih još poslu neuki. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 89 — Nadnica iznašala je u proljeću g. 1894. kod odraslih muškarca 60 novč., kod ženskih 50 i 55 nvč., kod dječaka 30 do 45 nvč. Najbolji uspjeh pokazale su presadnje, izvedene u branjevinah Borova privez i Veljunac, gdje se je jedva 12*´/o od posadjenih biljka posušilo. Nasuprot iznašao je mjestimice broj posušenih biljka 20—50%. Uzroci tomu su stranom sunčana žega i bura, a stranom hruštove ličinke, koje su se mjestimice u velikoj množine bile pojavile. U okolici senjskoj nije g. 1894. od 13. lipnja do 9. kolovoza t. j . kroz 57 dana bilo izdašne kiše, a u okolici Karlobaga nije 79 dana padala kiša, usljed česa su presadjene biljke radi pomanjkanje vlage stradale. Ako su se oblaci i bili navukli i kiša spremila, nadošla je vazda bura, koja je oblake raztjerala i nebo očistila. Bura pako osuši zemlju još više, nego sunčana žega. Na mjestih, koja su od bure zaklonjena, naišlo se je 5. kolovoza u dubljini od 35 cm. na vlažnu zemlju, na mjestih pako, koja su buri na udaru tek u dubljini od 54 cm. Biljke, koje nisu medjutim svojim korienjem i žilama dosegle tu dubljinu, moraju se posušiti. III. Popravak starih presadnja. U proljeću godine 1894. popravljeno je ukupno lO.o? jut. umjetnih nasada. U tu svrhu upotrebljeno je 33.450 borovih, 4600 omorikovih, 13.500 jelovih, 400 maklenovih, 700 grabovih i 300 biljka crnoga jasena ili ukupno 52.950 biljka. Ovi popravci izvedeni su sa troškom od 237 f. 66 nvč., što čini po jutru 14 f, 78 nvč. Jele i omorike presadjivane su kao i dosele u pojasu od 783 do 880 met. nadmorske visine, ali sa vrlo slabim uspjehom. U buduće neće se više te vrsti četinjača upotrebljivati kod vanjskih sadnjah, a isto tako će se napustiti i sadnja ariša. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 90 — U jeseni g. 1894. niesu nikakve kulturne radnje izvadjane radi pomanjkanja radnika. Gradjevne naime radnje na bujici i vodovodu senjskom, koje su te godine izvadjane, pružile su pučanstvu priliku za mnogo unosniju zaradu, nego što ju donose šumsko-gojitbene radnje na krasu. Gradjevni poduzetnici podigli su bili nadnicu na 85 nvč. — 1 f. 20 nvč. tako, da se pučanstvo nije hotjelo latiti kopanja jama za presađuju biljka uz dosadanje ciene, dočim 8 druge strane kr. nadzorničtvo nije moglo više, no do sele pladati. IV. Badnje oko vezanja opuzina. Za vezanje opuzina u branjevini „Borovo" izvedeno je u proljeću g, 1894. 748 tek. met. pletera I. i II. razreda i 43 tek. met. suhozida sa troškom od 1179 f. 79 nvč., što čini po tekućem metru zida i pletera 1 f. 49 nvč. Za podizanje pletera I. raz. plaćano je poprečno po tek. m. 1 f. 46 nvč. za tek. m. pletera II. razreda 1 for. 06 nvč. Za potrebito u tu svrhu kolje rabljeno je drvo od hrasta medunca (Quercus pubescens), za koje je plaćana šumska pristojba od 6 f. 37 nvč. po kubičnom metru. Bukovog kolja potrošeno je 105.T komada, koje je zajedno sa 38 dvoprežnih vozova istovrstnog pruća bezplatno doznačeno u obližnjih državnih šumah. Vrbovi i topolovi kolci niesu se mogli nabaviti u onoj množini, koja je od potrebe bila, jedno što ih bilo nije, a drugo što je pučanstvo upravo pretjerane svotu za tu vrst drva zahtjevalo takon. pr. za jedan snop vrbovine 1 f. 50 nvč. do 2 f. 50 nvč , za topolove kolce 2 f. 50 n. do 3 f., dok istodobno šumska pristojba jedva iznaša 32 nvč. Shodnije bi bilo, da se je veći dio opuzina vezao suhozidom nego pleterom, nu ovje izo se nivesti dalo, jer je u blizini za to sposobni kamen manjkao. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 91 — Osim toga popravljeno je te godine u branjeviui „Senjska draga I." 449. tek. met. starog pletera sa troškom od 397 f. 10 nvč. Pri tom je crpljeno izkustvo, da se ovakove opuzine ved u prvom zametku vezati moraju, dok odronjivanje obala veći mah preotelo nije i dok ove voda nepodruje. jer ih je u prvom početku moći vezati s manje truda i troška, a većom sjegurnošću za uspjeh. V. Popravak starijih sulioziđa, podignutili oko branjevina. Obzirom na to, što je lugarsko osoblje dužno manje popravke osobno obaviti, bilo je od potrebe, da se suhozid samo oko 19 branjevina popravi. To je i učinjeno sa ukupnim trogkom od 332 f. 47 nvč. VI. šumski kvarovi u branjevinali. Tečajem g. 1894. prijavljena sa 1093 slučaja prekršaja proti sjegurnosti šumskoga vlastničtva i to ponajvećma radi nepovlastne paše u branjevinah. Od toga broja odpada na sama dva sela Senjsku dragu i Stolac 232 slučaja. Razlozi s kojih se tako mnogobrojne šumske štete u kraških branjevinah sbivaju leže u tom, što narod drži mnogo više marve, nego li ju na svojih pašnjacih prehraniti može; što se marva pustopašno bez pastira pase i napokon, što ljudi zid silomice ruše i marvi otvaraju ulaz u branjevine. Da je tu lugarska služba težka, jer lugar vavjck na nogu biti mora, svatko će pojmiti, a da i suhozidi u takovih prilikah slabo pomažu, na dlanu je. Jedinoj pomoći nadati se je od oblastih, koje bi morale takove prekršaje ne samo strogo kazniti, nego i šumske odštete svom strogošću utjerivati, jer bi se samo tim putem silne šumske štete umanjile, ako posve i prestale nebi. Pljenitba u kvaru zatečene stoke, koja se inače u sličnih slučajevih ukazuje kao najbolji uztuk proti nepovlastnoj paši, na Krasu je od slabe koristi, jer niti lugar, niti seoski stare |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 92 šina neimaju za prehranu zapljene marve potrebitog siena, te ju stoga lugari čim su ju zaplienili iz pritvora pustiti moraju. VII. Šumski požari. Šumskih požara u kraških branjevinah bilo je koncem siečnja, zatim 9. travna, 16 studena i 23. prosinca 1894. Pri tom izgorjelo je ukupno 7 jutara površine prizemnim požarom, koji nije prouzročio veće štete, jer je vatra preskočila duboko u jamah zasadjene biljke. Krivci se u nijednom slučaju nisu mogli pronaći te privesti zasluženoj kazni. VIII. Škodljive gusjenice. U godini 1894. pokazale su se u većoj mjeri sliedeće škodljive vrsti gusjenica, koje su se sabiranjem tamaniti morale: a) gusjenice od borova prelca (Cnethoeampa pityocampa); b) gusjenice od Lophjrus rufus; c) gusjenice od Cheimatobia brumata i Porthesia chrvsorrhea. Za sabiranje te vrsti gusjenica plaćeno je ukupno 159 f. 79 nvč. Osim toga čini znatnu štetu hruštova ličinka podgrizajući korenje mladim 3—4 godišnjim biljkam. Tamaniti moći je tu ličinku samo prekapanjem tla, jer ina sredstva u tom kamenju ne pomažu. U razsadnjacih upotriebljuje se proti njoj crni katran. IX. Radnje u Ibiljevistu. Radnje, koje se obavljaju u biljevištu jesu: vadjenje biljka, opredieljenih za presađuju branjevine, priredjivanje tla za sjetvu sjemenja, privoz šumske zemlje, popravak terasa, putića, liesina itd. Za te vrsti radnje izdano je 885 f. 75 nvč., a za zaljevanje biljka za vrieme ljetne suše i za plievljenje izdano je 198 f. 03 nvč., za nabavu sjemena izdano je 258 f. 93 nvč. a za nabavu vrbovih ključića 26 f. 19 nvč. Trošak za zaljevanje i plevljenje biljka jest razmjerno \rlo velik, što dolazi odtuda, da se je voda morala iz znatne da |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 93 — Ijine prinositi. Nu ti troškovi biti će u buduće manji, jer se namjerava izvesti vodovod u biljevište. U proljeću g. 1894. izdano je iz biljevišta u sv. Mihovilu, zapremajućeg površinu od 2 jutr. 1320D^ i biljevišta ,,Kesten" u Senjskoj dragi, zapremajućeg površinu od 1 jutr. 9400**, osim gore naznačene množine biljka, upotriebljenih za vlastite presađuje, raznim oblastim i uredom bezplatno loco biljevište 124.650 kom. biljka crnoga bora, 243.000 kom. omorikovih, 35 000 kom. jelovih, 250 kom. maklenovih, 500 kom. grabovih, 450 kom. jasenovih i 100 kom. dudovih biljka. Osim toga odpremljeno je na 149 gradskih i upravnih obćinah 49.800 kom. 6 godišnjih dudovih sadjenica u svrhe svilogojstvene. U razsadnjacih, kao i u vrtu kr. nadzorničtva u Senju posijano je u proljeću g. 1894.: 115 kilogr. sjemena crnoga bora, 43 ,, ,, omorikova, 20 ,, „ jelova, 30 ,, ,, arišova, 5 ,, ,, pinuš maritima, 2 ,, ,, pinus halepensis, Vj ,, ,, pinus paroliniana, */2 ,, ,, pinus pinea, ´/a ,, ,, cupressus sempervirens, 3 ,, ,, klenova (acer campestre), 1 ,, ,, maklena, 2 ,, ,, crnoga jasena, 1 ,, ,, carja amara, 1 ,, ,, carya alba, 1 ,, ,, od jabuke, % ,, ,, od kruške, 1 ,, „ od šljive, 1 ,, ,, lupinne peremus Od različitog sjemenja, koje je samo radi pokusa posijano, pokazuje se najbolji uspjeh kod morskog bora (pinus maritima) |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 94 — i pinjola (pinus pinea), manje kod pinus paroliniana, dočim biljke od pinus halepensis i cupressus sempervirens vrlo nepovoljan uspjeh pokazaše. Amerikanske vrsti uspjele su dobro te se preporuča i daljnja nabava američkog sjemenja od carya amara i c. alba, kao i od drugih vrsti američkog drveća, koje bi se moglo radi pokusa i nadalje u biljevištu uzgajati. Isto tako preporučuje se i nabava sjemenja od japanskog drveda, koje bi se moglo dobaviti u za-mjenu za sjeme od ovdašnjih vrstih drveča, kako je to g. 1893. i c. kr. šumsko nadzorničtvo u Trstu učinilo. Osim sjetve sjemena, posadjeno je u biljevištu ukupno 20.300 kom. vrbovih ključića, i to od vrsti salix amygdalina pubesceus, amjgdalina pubescens varia. vitellina, s. viminalis purpurea, s. aurea, s. uralensis i s. purpurea. Najbolji uspjeh pokazuje se kod s. amygdalina pubescens. Preporučuje se i sadnja ključića od jagnjeda, s kojim bi se mjestimice sjegurno povoljniji uspjeh polučio, nego dvojbenom sadnjom drugih raznovrstnih biljka. Bilo bi takodjer shodno, da se na Krasu osnuje razsadnjak za uzgoj vrba, koje bi se mogle upotriebiti za radnje kod vezanja opuzina, jer se i tako vrbovina iz okolice nabaviti nemože. Osim toga mogla bi se vrbovina upotriebiti za pletenje košara itd., čime bi se tamošnjem siromašnom pučanstvu pružila prilika, da si može i u zimsko doba barem nješto zaslužiti. Koncem g. 1894. preostalo je u biljevištih 4,872.200 2—4 godišnjih borovih biljka, 38.700 2—4 omorikovih, 10.600 2—4 godišnjih jelovih, 5000 2—3 godišnjih arišovih, 26.800 4—6 god. javorovih (acer pseudoplatanus), 113.000 4 god. maklenovih, 83.700 4 god. crnog graba, 65.800 2—4 god. crnog jasena biljka, 2000 4 god. biljka bielog duda i 800 kom. 3 god. rašeljke (prunus mahaleb). Težačke nadnice za obavljanje poslova u biljevištu iznašale su 0-60—1-20 f. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 95 - Kod presadnja rabljen je i Hackerov stroj, te je njim presadjeno u biljevištu „Kesten" 98.500 borića sa troškom od 20^/2 nvč. po hiljadi komada, dočim bez stroja obavljena presadnja dolazi po hiljadi i na 60 nvč. U biljevištu običavaju se presaditi samo slabe i u uzrastu zaostale biljke sa dobro razvitim žilama, koje se u tu svrhu izabiru, kada se u biljevištu izkapaju biljke za presađuju u branjevine. X. Gradnja cesta i puteva. U branjevini ,,Borovo" izgradjen je tik bujice kolni put u duljini od 500 tek. metara, širok 2 m., sa troškom od 230 f. 70 nve, ili po tek. metru sa 46´1 nvč. Put taj služi za jeftiniju dobavu gradjevnog materijala, koji je potrebit za uredjenje bujice, te za lakši privoz kolja i pruda kod podizanja pletera prigodom vezanja opuzina. XI. Osoblje kr. uadzornićtva. Stručno osoblje, kojim razpolaže kr. nadzorničtvo u Senju, sastoji se iz jednog šumarskog činovnika državne šumske uprave kao upravitelja nadzorničtva, iz 1 kr. nadlugara i 1 kr. lugara, koji su upravitelju t. k. iz staleža lugarskog osoblja đrž. šumske uprave dodieljeni, zatim iz 15 lugarskih zamjenika. Osim ovog osoblja čuva branjevinu ,,Stinicu" lugar, namješten na kontrolnoj postaji u Stinici, a branjevinu ,,Tatinjabaterija" kod Karlobaga pisar tamošnje kr. šumarije. Kako iz gornjeg izvješća kr. nadzorničtva za pošumljenja Krasa, koje evo u izvadku ovdje priobćismo, razabrati možemo, posao i služba šumarskog osoblja na krasu jesu vrlo tegotni, a Bože daj, da u nj uloženi trud i trošak obilnim plodom urode te nam se naš kras opet šumom zazeleni i po tom bude ono, što je i njekoč bio, vrelo prihoda i blagostanja tamošnjeg pučanstva. |