DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 79 uzgoj prebornih šuma. Ako i priznajem sve prednosti pre- borne šume gledom na njenu veću odpornu snagu, na najbolje izrabljenje prostora u rastenju, na najnaravniji razvoj i pomladjivanje itd., koje sam prednosti u ostalom dosele još uvjek nalazio više u knjigali, nego li u pravoj prebornoj šumi, to ipak nebi mogao zagovarati, da mi naše sadanje jednakodobne visoke šume pretvorimo u većem obsegu u preborne šume. Dapače i tamo, gdje se preborna šuma u njekih šumskih dielovih n. pr. u najvišem šumskom pojasu, kao zaštitna šuma itd. uzgajati mora, ne bi joj više prostora prepustio, nego je to neobhodno potrebito. Kod uredjenja i kod proračunavanja prihoda na drvu nailazimo danas još kod prebornih šumah na znatne potežkoće- O razvoju i o normalnom stanju preborne šume znademo mi, usuprot njekih hvalevrieđnih prinosa*), danas još vrlo malo, te nam stoga manjka svaka podloga za uredjenje prebornih šuma, jer bi se ovo moralo gledom na pravilnost sastojina, uredjenje prihoda i prosudjivanje sječivne dobe oslanjati na točno poznavanje prirastnih odnošaja. Obzirom na izbor vrsti uzgoja postavio bi ja za obće načelo, da se valja prilagoditi postojećim odnošajem, a pritom postepeno prelaziti na intenzivniju vrst uzgoja, naročito na takovu, koja usljed naravnog pomladjivanja, usljed prirasta svjetla i pretežitog ftjegovanja svakog pojedinog stabla, zajamčuje veći prihod, nego dosadanji način uzgoja. Intenzivniji rad (u gospodarstvenom pogledu), koji predpolaže takove vrsti uzgoja, kao što su: uzgoj srednje i preborne šume, progalno i gospodarenje sa predzabranama i pričuvcima itd., podiže često puta rentu mnogo više kod absolutno većeg ukamaćenja, nego li velika intenzivnost kapitala. Kod nerazmjerno velike prometne glavnice, nalazeće se u puno vriednih stojećih drvnih zalihah, polučiti veliku rentu, nije nikakovo umjeće a niti zasluga dotičnog šumara, ali je njegova zasluga onda, kada *) Sravni članke: „Zur Betriebseinrichtungsfrage im Plenterwalđe" i „Der Plenterwald, sein Normalbilđ, Holzvorrath, Zuwachs und Ertrag" od L. Hufnagela, u godištu 1892. i 1893. časopisa „Oesterr. Vierteljahresschrift fiir Forstwesen", odnosno .Šumarski list" br. IV. 1895. |