DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 — sječnog prihoda. Ako uza to uživanje šuma tako udesimo, da se podržavajuć svrsi shodan sječni red sjecne površine u pojedinih periodah nebudu previše razilazile od normalne površine, odgovarajuće izabranoj obhodnji, to demo tim putem najsjegurnije uzpostaviti pravilno razmjerje dobnih razreda, koje de dapače i zahtjevom strožije potrajnosti (doduše ne najstrožije) posve udovoljiti. Još eemo u kratko razpraviti pitanje, da li je od potrebe, da se ovo napomenuto približavanje normalnom stanju u smislu podržavanja potrajnosti užitaka, koje je svakako kod pojedinih šumskih posjeda poželjeno, protegne i na pojedine šumarije kod većeg šumskog posjeda, te na svaku gospodarstvenu jedinicu. Kod pojedinih šumarija držim to tada shodnim, ako svako od njih sačinja i posebno područje gledom na prodaju drva, i to radi toga, da se neprekida promet s drvom i pučanstvu pruži prilika neprestane zarade. Ako je pako više šumarija svojom prodjom drva upućeno na jednu stranu, to se mogu, ako to postojećim sastojinskim odnošajem bolje odgovara, kod uredjenja sve šume spojiti u jedn u gospodarstvenu jedinicu. Pojedini uredjajni razredi, spadajući k jednoj šumariji, nečine tada u pravilu sami za sebe, nego svi zajedno samostalnu cielinu, te je prema tomu dovoljno, da bude i potrajnost užitaka, u koliko se takova u obće traži, osjegurana za SYe uredjajne razrede ukupno. Izuzeti su naravski od toga oni uredjajni razredi, koji svojimi prihodi imaju pokriti posebne potrebe n. pr. kod služnostmi obterećenih šumah, i koji se prema tomu za potrajno uživanje urediti moraju. Nazor, koji još većim dielom i danas vlada, da se svaki uredjajni razred sa potrajnim prihodima urediti mora,*) odgovara ideji o uzpostavi normalne šume, koja se dakako može konstruirati samo za pojedini uredjajni razred, za stanovitu vrst uzgoja i stanovitu obhodnju. *) I u najnovijih učevnih knjigah o uređjenju šuma definira se pojam uredjajnog razreda kao „skupnost onih šumskih dielova, koji se imaju spojiti ujedno u svrhu potrajnog gospodarenja i sa kojima se ima u buduće gospodariti po istoj vrsti uzgoja i obhodnji" (Weber), zatim kao: „skup sastojina, koje se spajaju u svrhu zajedničkog uredjenja potrajnog gospodarenja«, odnosno kao „gospodarstvena jedinica za uzpoatavu normaluog stanja šume´ (Grauer). * |