DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 72 S ovim programom, koji spaja oba goreiztaknuta zahtjeva, nedolazim podnipošto u protuslovje sa najodličiiijim zastupnikom načela o čistom prihodu, sa J ud e i ehom , jer je on izvodeć iz svoga jur spomenutog predavanja zaključke izrično iztaknuo, da je samo na temelju spretnog razdieljenja šume u male sjekorede moguće voditi sastojinsko gospodarenje, »koje šumsk u rentu uz primjereno ukamadenje za lisne i zem- Ijištne glavnice podiže do maximuma«.*) U tom pogledu mora se tražiti od uredjenja šuma, da ono ustanovljujuč način budućeg gospodarenja uzimlje u obzir ne samo visinu rente, koja se postići dade, nego i množinu glavnice, koja se za to ulaže, ter da u onom slučaju, gdje dosadanje gospodarenje ne stavlja u izgled primjereno ukamaćenje glavnice, predje na takovo, koje se bolje rentira (n. pr. od čiste sječe, sa sastojinama, koje se podržavaju u sklopu do njihove sječivosti, na gospodarenje sa progalnim sječama (Lichtungsbetrieb) sa predzabranama Vorverjiingungsbetrieb), eventuelno na gospodarenje sa ostavljanjem pričuvaka (Uberhaltsbetrieb). Od najveće važnosti za cielo uredjenje, kao i za visinu prihoda, koji će se u prvom vremenu crpiti, jest riešenje pitanja, u koliko se ima pri tom uzeti u obzir težnja za potrajnošću u užitcima. Držim, da mogu razpravljajuć to pitanje na ovom mjestu biti posve kratak, obzirom na moju obširnu razpravu, koju sam u tom predmetu podnio medjunarodnom gospodarskom i šumarskom kongresu, obdržavanom god. 1890. u Beču.**) Kada velim, da se danas nesmije više zahtjevati potrajnost u užitcima u istom smislu, kako je to prije bivalo, to imam pri tom pred očima samo zahtjeve najstrožij e potrajnosti obzirom na jednake periodičke ili dapače godišnje užitke; da se uza to ima šuma i šumsko tlo očuvati i budućnosti predati u *) čini mi se, da i prof. dr Weber stoji na istom stanovištu, jer u svojoj knjizi „Lehrbuch der Forsteinrichtung" (str. 418.) kaže : „pitanje o ukamadenju jest stoga obzira vriedno stanovište, ali nije načelo, na koje bi se izključivo imalo obazirati u šumarstvu . **) Svez 82 razpravah toga kongresa. |