DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 5 —


Predpostavimo, da će se sve prestare sastojine, kojih ima 8787 jut. posjeći
tečajem idućih 40 god. počamši sa 1897. godinom i da će se polovica od toga
posjeći u I. a polovica II. periodi i da će se tečajem I. periode zagajati i jedna
polovina današnjih čistina, druga polovina (čistina) u II. periodi, to bi tada na
izmaku druge periode poslije 40 godina bilo ovakovo stanje:


Dobni razredi


o


I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Opazka
.9


1-20 21-40 41-60 61-80 81—100 101-120 121-140 prestari


5630 5332 1384 1414 80 — 4393 1236 svj"šetkom I periode
5629 5630 5332 1384 1414 80 isto II. periode


Najstariji razred dakle imao bi 101 — 120 godina, ali toga će biti samo
neznatna površina od 80 jutara. I samo jedan je pogled na ovu skrižaljku
dovoljan, da se buduće žalostno stanje ove za sada najvriednije šumarije
uvidi. —


Nu da se uzmogne laglje razsuditi budućnost ove imovne obćine, nuždno je da
se vidi ujedno i stanje dolnjih trijuh šumarija (Klenačke, Kupinske i Surčinske)
uz ovo od Morovičke poslie 40 godina.
Ovo bi po današnjih osnovah izgledalo ovako:


Dobni razredi


Šumarije I.
1—20
II.
21-40
III.
41-60
IV.
61—80
V.
81-100
VI.
101-120
VII.
121-140
VIII.
prestari 1
u dolnjih šumarijah
u morovićkoj
8859
5629
9658
5630
3374
5332
4323
1384
5049
1414 80
Ukupno... 14488 15288 8706 5707 6163 80 —


Ovdje moramo naglasiti to, da bi ovakovo stanje nastupilo onda, kada bi
se u dolnjih šumarijah (Klenačkoj, Kupinskoj i Surčinskoj) kroz idućih 40 godina
vodile sječe po današnjih osnovah. Nu ako bi u dolnjih šumarijah odustali
od stogodišnje obhodnje, pa uglavili višu od 120 ili gdje se može od 140
godina i naročito, ako bi tamo, gdje se zasnovalo nizko šumarenje, zaveli visoko,
onda bi to obćenito stanje mnogo bolje izgledalo.


No budućem stanju Morovićke šumarije nemože ni ovo sredstvo od pomoći
biti; ono može popraviti samo razmjer u dobnoj postupnosti dolnjih šumarija i
donjekle cjelokupne šume ove imovne obćine, ali buduće stanje Morovićkih
šuma moglo bi se popraviti samo tako, ako bi se potrošna doba za prestare
tamošnje sastojine preko 40 godina protegla.


Po današnjem obćem izgledu Morovičkih prestarih sastojina nije doduše
lako odlučiti se za produžavanje ove potrošne dobe, ali kada se sastojine bolje