DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 39 — Ovi podatci crpljeni su u kratko iz knjige: ^Prilozi životoslovja vinove loze" od M. M. BadoševiiSa, pa ih priobdujemo stoga, što su zanimivi za šumogojca, te i stoga, što svakomu ova zanimiva knjiga nije pri ruci, prem bi ju morao svatko imati, jer je poučna kako za Šumara, tako i za vinogradara. Pitanja? čast mi je zamoliti slavno urednižtvo, da blagoizvoli u „Šum. listu" uvrstiti slieđeća pitanja : 1. Imađu li se crkvene, školske i mjestne obdine, koje su ubilježene u katastru pravoužitnikS, imovnih obćinS, u pođruSju bivše vojne krajine smatrati i u koliko pravoužitnici ili vlastnici servitutnog prava? 2. Zadruga, u.bilježena u gore spomenutom katastru sa dielom uživanja */^ selišta, dieli se na dvije ili više strane, koje žele zajednički uživati gore spomenuto pravo. Da li je nužduo, da se ta vrst uživanja provede gruntovno, i da li putem gospodarstvenog ureda ili ne? i 3. Bavi li se tko u naših krajevih u velike gulenjem hrastove kore, i kojim uspjehom ? 4. Jesu li podatci, na temelju kojih je pokojni nadšumar Pausa sastavio svoje skrižaljke prirasta gdje sakupljeni i mogu li se ti podatci gdje uviđiti? Odgovor na pitanja u br. II. nšumar. lista". Na pitanja pod 1, 2 i 3 odgovaramo sljedeće: U Šulekovom i Filipovidevom rječniku tumači se rieč „paaren* (bei Vogeln) mriestiti se, pariti se, a „Paarung" je mriešćenje , parenje , dočim je u Filipovidevom rječniku „laichen" (von Pischen) takodjer „mriestiti se**, a kod Suleka za isti naziv „laichen" takodjer „mriestiti se, biti se, trti se". U Mažuranid-Užarevidevom rječniku tumači se rieč „paaren" sa ^pariti se", a rieč „laichen" sa leći" (kod riba). U Šulekovom i Pilipovićevom rječniku jest „đas Nest bauen" = gnjezdit i se, a „sein Nest anfbauen" = nagnjezditi se. Prema tomu nije „gnjezditi" istoga značenja sa mriestiti se ili pariti se, koja potonja rieč nije hr va tska, nego njemačka od „sicli paaren". Nama nije poznato, da bi naš narod igdje za rieč ,sich paaren* kod ptica rabio naziv ,gnjezditi", jer ta rieč znači samo „das Nest bauen". U ostalom moramo priznati, da nijesmo čuli nigdje kazati ni za ^paaren" (kod ptica) mriestiti se, kako je to u Šulekovom i Filipovićevom rječniku, ali smo zaista čuli, da se ta potonja rieč rabi u narodu samo ko d rib a za „laichen". Tko zna bolje, rodilo mu polje! Glede pitanja pod toč. 4. odgovaramo, da je svakomu šumaru poznato, da svaki rasad, odnosno svaka presadnica više ili mauje oboli, kad se s jednog mjesta na drug o mjesto presadi, a to biva s toga, što presadnica mienja ne samo svoje prvašnje mjesto, koje joj je ugadjalo, nego što je na prvom svom mjestu nasla možebit bolje uvjete u tlu za svoje rastenje i uspievanje. Obično poboljavaju presadnice jače onda, ako su prije presadjivanja rasle u debelom hladu (u zasjeni) bilo u medjusobnom sklopu svojih družica, bilo pod hladom visokog drveća, te ako ih ouda presađjujemo na otvoren o mjesto, gdje nijesu u prvobitnom gustom sklopu. Imenito poboljavaju njeko vrieme ovakove presadnice na otvoreni h mjestih, na koje cieli božji dan sunčana prigrievica žari. Medjutim poboljavati će i takove presadnice, koje su kržljave, ili suviše ma tore (prestare) ili ako su rasle na lošom tlu, pa ih opet presadimo na isto tako loSp ili na još lošije tlo. |