DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 38 -


Zemaljski izložbeni odbor (odejek za lovstvo) obđržavao je sjednicu 12.
studenoga pr. god., kojom je upravljao presvictli gosp. vel. župan županije požežke


N. pl. Jurković i kojoj prisustvovahu osim mnogobrojnih odličnika još i sliededa po
zvanju stručnjaci : velemož. goep. kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky, knežev,
nadšumar Voj. Vsetečka, vlast, nadšumar P. Witmann, kr. šum. žup. nadzornik J.
Smidinger, šum. inžinir J. Pfister, te prof. šumarstva Fr. X. Kesterčanek. U toj sjednici
zaključeno je, da c´e se svi troškovi ovakove izložbe glede ođpreme i dopreme lovnih
izložbenih predmeta na izložište namiriti iz zemalj. sredstava, đočim de izložbeni odbor
prema izložiteljem na sebe uzeti odgovornost za izložbene predmete.
Podjedno je zaključeno, da se pozovu kako članovi obdeg hrv. ribarskog đružtva
za gojenje lova i ribarstva, tako i svi ostali naši lovci, da raznoliku zvjerad
dostave g. Pfisteru u Zagreb. Izložbeni odbor voljan je platiti sve troškove, koji će
nastati kod lova i dobave povede zvjeradi, međja koje spada vuk, međjeđ, ris, divlja
svinja, kuna i t. d.


Do sad obedalo je 18 odličnih prijatelja lova, da de sudjelovati kod upitne izložbe,
odnosno da de priposlati različite izložke, koji spadaju na taj izložbeni odjel.


Ove crtice crpismo iz „Lovačko-ribarskog viestnika" sa željom, da se naši lovci
i prijatelji lova, koji kane u toj struci još sudjelovati kod izložbe, naknadno prijave
gosp. prof. Kesterčanku u Križevcih.


Mi i opet 8 naše strane želimo, da bude odjel za ribarstvo i lovstvo na milenejskoj
izložbi dostojno zastupan, pa molimo i mi naše štovane šumare, da si osvjetlaju
lice, e da i u toj liepoj struci ne budemo posliednji.


Sitnice.


Razmjer krošnje, žilja i liSća kod drveća. Umni stručnjak Pressler razdielio
je visinu stabla na 10 djelova, te je pronašao, da od zemlje u visini stabla od
0´2 neima granja, a da odtud dalje najgranitije krošnje počimaju t. j . da krošnja
zaprema 0´8 visine. On tvrđi, da takova stabla osamljeno rastu, te da najgušda šuma
ima i najmanje krošnjice, a da kod najmanjih krošnjica zaprema drvna gromada
oko 6^/Q, kod srednjih 40% i kod najvedih krošnja oko 70*/^ cjelokupne stablovine.


Žilje iznosi kod cjelokupne drvne gromade kod malih krošanja oko 5"/^, kod
srednjih oko IB"/,, i kod najvedih SO^L ili popriečno oko ´/a drvne gromade u kroSnjah.
To vriedi za šumsko odraslo drvede.


Drugačije je to kod sitnogorice (kolosjeka). Kod sitnogorice počimlje granje skoro
blizu zemlje, a po tomu de krošnje iznositi i više od 70"/^, a žilje više od 30*/g.


Prema postotcima stablovine napram žilju, sisaljkam i listu iznaša težina stablovine
n. pr. lužnjak a u starosti biljke od 5 god. 3´64: grama, težina žilja 11*96 gr.,
a težina sisaljaka 1"46 gr., ili poprieeno težina stablovine 22´5´/(, žilja Tl´S"/,, i
sisaljke 5"7*/g ; kod kitnjak a u starosti biljke od 1 god. iznaša težina stablovine
1-70 gr., težina žilja 2 94 gr., i sisaljke 0"46 gr., ili popriečna težina stablovine
33-3%, jžilja 57-60/„, i sisaljke 9-l´´/g; kod bnkve u starosti biljke od 3 god.
iznaša težina stablovine 3.5 gr., težina žilja 3´0 gr. i sisaljke 0*9 gr., ili popriečna
težina stablovine 47"3´>/j,, žilja 40´5<´/g i sisaljke 12-2%; kod smreke u starosti biljke
od 1 god. iznaša težina stablovine 0-44 i težina lišda 0´78 gr., ili popriečna težina stablovine
39-6—24-51%, žilja 25-3—15-68% i lišda 38-23*/o ; kod ariša u starosti biljke
od 3 god., iznaša težina stablovine 10 9 gr., težina žilja 2-2 gr., i težina sisaljke 0*96 gr.,
ili popriečna težina stablovine 77-5%, žilja 15.7% i sisaljke 67 % ; kod crnog bora u
starosti biljke od 3 god. iznaša težina stablovine 4*62 gr., težina žilja 1´34 gr., težina
sisaljke 1-75 gr., te težina lišda 13-87 gr., ili popriečna težina stablovine 60-2—21*43%,
žilja 174—6-21% sisaljke 22-4—7-98»/g i lišda 64-38%, te kod jasena u starosti
biljke od 2 god. iznaša težina stablovine 4´40 gr., težina žilja 4-10 gr. i sisaljke
1-60 gr. ili popriečna težina stablovine 43*56%, žilja 40-59% i sisaljke 15-84%.,




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 39 —
Ovi podatci crpljeni su u kratko iz knjige: ^Prilozi životoslovja vinove loze"
od M. M. BadoševiiSa, pa ih priobdujemo stoga, što su zanimivi za šumogojca, te i
stoga, što svakomu ova zanimiva knjiga nije pri ruci, prem bi ju morao svatko imati,
jer je poučna kako za Šumara, tako i za vinogradara.


Pitanja?


čast mi je zamoliti slavno urednižtvo, da blagoizvoli u „Šum. listu" uvrstiti
slieđeća pitanja :


1. Imađu li se crkvene, školske i mjestne obdine, koje su ubilježene u katastru
pravoužitnikS, imovnih obćinS, u pođruSju bivše vojne krajine smatrati i u koliko pravoužitnici
ili vlastnici servitutnog prava?
2. Zadruga, u.bilježena u gore spomenutom katastru sa dielom uživanja */^ selišta,
dieli se na dvije ili više strane, koje žele zajednički uživati gore spomenuto pravo.
Da li je nužduo, da se ta vrst uživanja provede gruntovno, i da li putem gospodarstvenog
ureda ili ne?
i 3. Bavi li se tko u naših krajevih u velike gulenjem hrastove kore, i kojim
uspjehom ?


4. Jesu li podatci, na temelju kojih je pokojni nadšumar Pausa sastavio svoje
skrižaljke prirasta gdje sakupljeni i mogu li se ti podatci gdje uviđiti?
Odgovor na pitanja u br. II. nšumar. lista".


Na pitanja pod 1, 2 i 3 odgovaramo sljedeće: U Šulekovom i Filipovidevom
rječniku tumači se rieč „paaren* (bei Vogeln) mriestiti se, pariti se, a „Paarung" je
mriešćenje , parenje , dočim je u Filipovidevom rječniku „laichen" (von Pischen)
takodjer „mriestiti se**, a kod Suleka za isti naziv „laichen" takodjer „mriestiti se,
biti se, trti se".


U Mažuranid-Užarevidevom rječniku tumači se rieč „paaren" sa ^pariti se", a
rieč „laichen" sa leći" (kod riba).
U Šulekovom i Pilipovićevom rječniku jest „đas Nest bauen" = gnjezdit i
se, a „sein Nest anfbauen" = nagnjezditi se.
Prema tomu nije „gnjezditi" istoga značenja sa mriestiti se ili pariti se, koja
potonja rieč nije hr va tska, nego njemačka od „sicli paaren".
Nama nije poznato, da bi naš narod igdje za rieč ,sich paaren* kod ptica
rabio naziv ,gnjezditi", jer ta rieč znači samo „das Nest bauen".


U ostalom moramo priznati, da nijesmo čuli nigdje kazati ni za ^paaren" (kod


ptica) mriestiti se, kako je to u Šulekovom i Filipovićevom rječniku, ali smo zaista


čuli, da se ta potonja rieč rabi u narodu samo ko d rib a za „laichen".


Tko zna bolje, rodilo mu polje!


Glede pitanja pod toč. 4. odgovaramo, da je svakomu šumaru poznato, da svaki
rasad, odnosno svaka presadnica više ili mauje oboli, kad se s jednog mjesta
na drug o mjesto presadi, a to biva s toga, što presadnica mienja ne samo svoje prvašnje
mjesto, koje joj je ugadjalo, nego što je na prvom svom mjestu nasla možebit
bolje uvjete u tlu za svoje rastenje i uspievanje. Obično poboljavaju presadnice jače
onda, ako su prije presadjivanja rasle u debelom hladu (u zasjeni) bilo u medjusobnom
sklopu svojih družica, bilo pod hladom visokog drveća, te ako ih ouda presađjujemo na
otvoren o mjesto, gdje nijesu u prvobitnom gustom sklopu. Imenito poboljavaju njeko
vrieme ovakove presadnice na otvoreni h mjestih, na koje cieli božji dan sunčana
prigrievica žari. Medjutim poboljavati će i takove presadnice, koje su kržljave, ili suviše
ma tore (prestare) ili ako su rasle na lošom tlu, pa ih opet presadimo na isto
tako loSp ili na još lošije tlo.




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 40 —
To je u obće rečeno. Kakove su sadnice ili presadnice javorov e bile u d
redu duž ceste od Zrinjevca do đržav. kolodvora prije presađjivanja, gdje su prije x
i na kakovom tlu, te u kakovom sklopu; nadalje kakovo im je žilje bilo, kako »u
vadjene iz prvobitnog mjesta, kako su jame za preaadjivanje izkopane i t. đ. — mi
sve to neznamo, pa ne možemo apodiktički ni pravi razlog izhitriti, zašto upitne presadnice
na sađanjem mjestu kunjajn ili pače pogibaju.


Ako su sadnice po primjetbi gosp. štovanog pitalca u pojpunom sklopu drugog
drvec´a rasle čak do časa, kad su presadjivane bile, onda se uzrok njihovoj sadanjoj
kunjavosti ili propadanju naći može u jednoj ili u viSe činjenica, koje smo gore dosta
obširno spomenuli.


Mi se ne možemo domisliti, kakav bi se liek proti tomu sad a upotrebiti mogao
nu mogude je, da će se javorove presadnice, ako ne sve, ali po gđjekoja, malo pc
malo za nevolju priučiti na svoje stanje, kao što se i čovjek priuči na zlo, ako mu
je prij e dobro bilo. ´ Uredničtvo.


Dopisnica uredničtva.


P. n. gg. čitateljem „Sum. lista". U oči nove godine smatramo si za ugodnu
dužnost, da čestitamo štovanim čitateljem „Šum. lista* sretn u nov u godin u sa
željom i molbom, da nas u našemu zvanju izdašno i kriepko podupirati izvole.
U to ime pomoz Bog!


P. n, gosp. P. B. nađšumaru M—ci. Srdačno Vam se zahvaljujemo na priposlanom
članku, koga rado priobćujemo na čelu časopisa. Bilo Vam na čast! Osobito
će nam laskati, ako naa budete i u buduće svojim vještim perom podupirali, jer će
se možebiti i drugi ponukati, da isto to učini radi ničesa drugoga, nego radi svrbe,
koju ima ,Sum. list" kao časopis uglednog našeg šumar, đružtva.
P. n. gosp. Gv—ić u Križevcib. Primismo priposlano, pa se zahvaljujemo, a
radujemo se, ako nam obećano pripošaljete. Samo napređ!
F. n. g. I. E. u Zagrebu. Prem na žalost malo pisaca ima, koji svojim perom
rade za ^Sum. list", ipak nijesmo mogli Vaš priposlani humorističk i člančić
pribćiti, jer bi nam se prigovaralo, da nijesmo ozbiljni. Od nas očekuje se previše, a
uz malo suradnika ne možemo ni mi sami čudesa učiniti, prem ima i takovih nezadovoljnika,
koji bi rada, da bude „Šum. list" tako savršen, da se bolje ni pomisliti
ne može, ali bez njihovog truda i muke.
Slav. uređničtvu „Viestn" u K—. Na primjetbu u dopisnici uredničtva primjećujemo
i mi, da smo se skoro priučili na isti način, kojim se služe njekoji dnevnici
zagrebački, koji priobćuju po gdjekad člančiće i crtice iz „Šum. lista* bez da označe izvor.


U ostalom moramo reći golu istinu, da to nas čednosti radi ne škaklji, jer se
takova šta kod uredničtva „S. I." vrlo riedko dogadja, i ako da, morali smo po „Viest."
priobćene kratke crtice za nas i jezično i pravopisno uviek izpravljati i jer
nam je uz ostali posao ponajviše do toga stalo, da nam uz pravilan jezik bude i prS-
VOpiS (imenito u interpukciji! !) valjan, a na druge malenkosti ne pazimo. U buduće
pako nastojati ćemo, da si ni glede tog predbacivanja ne ogriešimo dušu, ali ćemo po
primjeru slav. uredničtva „Viestn." reklamovati naše publicističko pravo i kod dragih


— možebit samo zato, što nijesmo suviše čedni.
Toliko za razjašnjenje i ništa više! Uredničtvo.


Uredjuje odg. urednik Vatr. Rački, kr. zem. šum. nadzornik — Tisak C. Albrechta (Jo8.Witta8ek).