DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 3 <-- 3 --> PDF |
i3yyi!)©i)K^´ Br. 1. u ZAGREBU, 1. sieenja 1896. God. XX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´A stranice 4 for.; za Vs stranice 2 for 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Nacrt za reviziju gospodarstvenih osnova petrovaradinske imovne obćine.* Sastavio Pavle Barišić. Predstojeća revizija gospodarstvenih osnova za šume petrovarad. imovne obćine od eminentne je važnosti po budućnost ove imovne obćine, jer od toga novoga uredjenja odvisi njena buduća financijalna snaga i veličina njenog bogatstva. Imajuć ovu važnost na umu, proučavao sam ozbiljno ovu stvar, a ovom prilikom slobodan sam evo iznieti pred širi krug nacrt, kako mislim da bi bilo najshodnije, da se pri ovamošnjoj reviziji postupi. Ako se nadje koji od poštovanih strućnjaka-čitalaca, da mi u riešavanju ove dosta težke zadaće bude u načelnih pitanjih sa svojim savjetom u pomoći, biti ću mu iskreno zahvalan. Nu prije no što pristupimo samoj stvari, valja nam proučiti i pretresti dva veoma važna pitanja i to: 1. Pitanje o sječnoj dobi, odnosno o dužini obhodnog vremena i 2. pita nj e o roku, u kome treba ili se smiju daposieku današnje prestarjele sastojine u jednom dielu ovdašnjih šuma u šumariji Morovićkoj. I jedna i druga od ovih činjenica imade veoma velik upliv na dohodke u budućnosti iz šuma ove imovne obćine, kao što ćemo to uviditi u tečaju ove razprave. Imovnoj obćini leži u interesu, da za sva vremena imade drva ne samo za pokriće svoga ogrieva i gradje, nego i za prodaju. Obstanak njezin je isto tako * Ovaj od našega poznatoga i umnoga vještaka sastavljeni članak priobdujemo u ovom broju „Sum. lista" u cjelosti, pa svraćamo na nj svu pozornost naših štovanih čitatelja, a osim toga radujemo se, đa nam je štovani i ugledni pisac obedao, da će nas svojim vještačkim perom i u budude podupirati. Ugledali se u taj primjer i ostali naši star i pisci. Uređničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
_ 2 — nedogledan kao i onaj od države. Stoga ima ona kod uprave svojih dobara prije svega paziti na to, kako će osigurati sebi za sva vremena što veće dohodke. Svrha imovinskih šuma, kao što to i u zakonu stoji, nije samo ta, da se podmiravaju iz njih jedino direktne potrebe pravoužitnika, nego da se iz njih crpi i novac za razne investicije u zemlji. No osim toga ima još jedna okolnost, koja se pri uredjivanju imovinskih šuma u obće, a kod sadašnjih naročito nesraije iz vida pustiti. Tu mislim ulogu šuma u narodnom gospodarstvu naše zemlje. Šume petrovaradinske imovne obćine zapremaju jedan prostor u našoj domovini, koji samo na jednom uzkom kraju graniči sa državnim šumama i proteže se u dužini od više nego 150 kilom. Savskom nizinom, gdje neima država nikakovih šuma. Istinita je, da je Fruška gora obrasla većim dielom sa šumom, ali tamošnje šume su većinom vlastničtvo privatnih posjednika, kojima neide u račun podržavanje visokih šuma, te ih zato i ne goje. Stog razloga i jeste ova imovna obćina pozvana, da u svojih šumah podržava visoke obhodnje i da proizvodi ne toliko za današnju, koliko za buduću narodnu industriju nuždni materijal. Ona dakle valja da preuzme u svome kraju ulogu države na sebe, a to može samo tako, ako u što većoj mjeri bude gajila visoke šume sa visokim obhodnim vremenom. U kratkom vremenu nestati će u ovdašnjih državnih šumah starih sastojina, te će proći dugo vremena, dok se tamo podignu sastojine, koje će odgovarati zahtjevima svjetskih tržišta. 0 tome nas najbolje uvjerava statistika koju je uredio ministerijalni savjetnik g. Bode, (Wirthschaft u. commercielle Beschreibung der Walder des Ungar. Staates 1885.) Ovdje* se može uviditi, da je god. 1885.u uu Vinkovačko VinkovačkoVinkovačkom mm nadšumarluk u bilo sliedeće stanje sastojina: od 1—20 god. . . 50.010 jutara od 20-40 god. . . 9.322 n od 40—60 god. . . 3.764 n od 60—80 god. . . 12 H od 80-100 god. . . 4.613 n od 100—120 god. . . 138 » a prestarih ... . 38.482 Petrovaradinska imovna obćina imala je u isto doba: od 1—20 god 7.858 jutara od 21—40 god. . , . . 6.576 „ od 41-60 god 11.393 „ * Svez. III. tabl. Vf. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 3 — (i(i 61—80 god 7.563 jutara. od 81-100 god 2.644 „ od 101-120 god 1.129 „ prastarih 12.975 „ Iz ovoga uzporedjenja vidi se, da je razmjer dobne postupnosti kod šuma petrovaradinske imovne obćine daleko povoljniji od onoga u državnih šumah vinkovačkog nadšumarluka.* Nu i opet daleko smo od toga, da bi i stanje šuma ove imovne obćine mogli povoljnim nazvati. Jer po osnovah, na temelju kojih danas ovdje šumu siečemo, bila bi, a i biti će, ako se u njima dalje bude sjeklo, dobna postupnost i poslie 40 godina još uviek nepovoljna. Tada bi stajali ovako, t. j . imali bi sastojina od 1—20 god 12.001 jutara od 21—40 god. . . . 15.178 „ od 41—60 god. . . . 7.757 „ od 61—80 god. . . . 5.993 „ od 81—100 god. . . . 5.683 „ od 101—120 god. . . . n prastarih 3.485 „ Do toga vremena poslie 40 godina neće jamačno biti kod države nimalo prestarih šuma. I ako se bude morao ostatak prestarih sastojina i kod ove imovne obćine prije izmaka ovih 40 godina posjeći, onda je jasno, da smo u dolujoj Slavoniji svršili sa trgovinom, jer najstariji dobni razred, što će iza sječe prestarih sastojina ostati, imati će 80—100 god., dakle popriečno samo 90 god. i to na 5683 jutara, što ne predstavlja ni jednu desetinu cjelokupne šumske površine ove imovne obćine. Najstariji dobni razred kod državnih šuma imati će doduše 130 godina ali će toga razmjerno malo biti — u cielom 4613 jut. što ^iiii.i^oT ^ *^´^^ od čitave površine vinkovačkog nadšumarluka i uz to 138 jut. od 150 god., a od 100—120 god. imati će samo 12 jutara. Kad uzmemo na um, da će se kroz istih 40 godina posjeći stare sastojine i kod vlastelinstva pokojnog baruna Prandaua gdje, ako se nevaram, takodjer ima vrlo malo sastojina od 80—100 godina, onda ja jasno, da će u Slavoniji nastupiti jedna dosta duga perioda, u kojoj se neće imati šta izvoziti na svjetska tržišta, ako imovne obćine štogod neprieuvaju za tu dobu. Ako ova imovna obćina odstupi od pretvaranja današnjih visokih šuma u nizke, i ako u mjesto stogodišnje obhodnje prihvati 120 ili 140 godina za * Ovdje bi valjalo iznieti stanje dobnih razreda u brodskoj i gradiškoj imovnoj obćini, ali ih ne imam pri ruci. — Pisac. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^ 4 obhodnju visokih šuma, onda će poslije 40 godina daleko više sastojina imati od 90 godina, a i dobna postupnost nastati će pravilnija u cjelokupnosti šume No nije teško uđesiti, da se kod ove imovne obćine baš u to doba, kada će manjkati sjećivih hrastika u Slavoniji, nadje takovih sastojina. Treba samo pri sastavljanju obćeg sjeSnog reda uzeti to u obzir, te ostaviti današnje 80—100 godišnje sastojine za III periodu, a sjeći mjesto ovih u I. periodi sastojine od 60—80 god., kojih danas ima oko 6000 jutara. Ako se za drugu periodu ostavi dobni razred od 100 — 120 god., onda će potomstvo imati u to doba 150 godišnjih sastojina preko 1000 jutara. Na taj način eto imala bi ova imovna obćina u najgore doba za Slavoniju u svojih šumah oko 7000 jutara liepih hrastovih sastojina za svjetsku trgovinu od 130 godina. Ona bi na taj način ili uz takovu osnovu imala kako danas, tako i buduća vremena bezprekidno onakova drva, kakova svjetski trgovci potražuju, niti bi ikada presahnuli današnji njeni izvori, od kuda crpi nuždni novac za investicije u svoje i u zemaljske svrbe. Prema današnjem stanju šuma ove imovne obćine prema razmjeru u dobnoj postupnosti šumskih sastojina ovo nije težko udesiti samo, ako se obhodno vrieme uglavi na 120 ili, gdje je to moguće na 140 godina, bez da pravoužitnici dobivaju manje drva, nego danas iz dolnjih trijuh šumarija. — Da predjemo na drugo pitanje — naime na ono o potrošnoj dobi kod prestarih sastojina u Morovićkoj šumariji. No prije nego pristupimo riešavanju ovoga pitanja, nuždno je, da predstavimo obće stanje sastojina ove šumarije, koje će nastupiti po izmaku ovoga prvoga deceniuma, dakle poslie 1896. godine. Evo toga stanja: Dobni razredi Gospodarstveni razred I, II. III. IV. V. VI. VII. VIII. o i o o o 8 o g to 1 "I 1 i to 1 1 broj ime 50 o 1—1 S jutara I. Bađjenovci 303 7 136 644 II. 297 114 609 III. Neprečava 291 210 1439 IV. 128 632 V. 475 444 VI. Eađinska Vranjak. 445 193 303 VII. 672 512 931 m VIII. 460 31 1596 IX. 78 520 X 381 327 — — — 1327 XI. Makla 1540 188 232 80 442 oi KleštevicaPonovaea XII. 468 133 609 cd Ukupno... 5332 1384 1414 80 8787 2472 > |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 — Predpostavimo, da će se sve prestare sastojine, kojih ima 8787 jut. posjeći tečajem idućih 40 god. počamši sa 1897. godinom i da će se polovica od toga posjeći u I. a polovica II. periodi i da će se tečajem I. periode zagajati i jedna polovina današnjih čistina, druga polovina (čistina) u II. periodi, to bi tada na izmaku druge periode poslije 40 godina bilo ovakovo stanje: Dobni razredi o I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. Opazka .9 1-20 21-40 41-60 61-80 81—100 101-120 121-140 prestari 5630 5332 1384 1414 80 — 4393 1236 svj"šetkom I periode 5629 5630 5332 1384 1414 80 isto II. periode Najstariji razred dakle imao bi 101 — 120 godina, ali toga će biti samo neznatna površina od 80 jutara. I samo jedan je pogled na ovu skrižaljku dovoljan, da se buduće žalostno stanje ove za sada najvriednije šumarije uvidi. — Nu da se uzmogne laglje razsuditi budućnost ove imovne obćine, nuždno je da se vidi ujedno i stanje dolnjih trijuh šumarija (Klenačke, Kupinske i Surčinske) uz ovo od Morovičke poslie 40 godina. Ovo bi po današnjih osnovah izgledalo ovako: Dobni razredi Šumarije I. 1—20 II. 21-40 III. 41-60 IV. 61—80 V. 81-100 VI. 101-120 VII. 121-140 VIII. prestari 1 u dolnjih šumarijah u morovićkoj 8859 5629 9658 5630 3374 5332 4323 1384 5049 1414 80 Ukupno... 14488 15288 8706 5707 6163 80 — Ovdje moramo naglasiti to, da bi ovakovo stanje nastupilo onda, kada bi se u dolnjih šumarijah (Klenačkoj, Kupinskoj i Surčinskoj) kroz idućih 40 godina vodile sječe po današnjih osnovah. Nu ako bi u dolnjih šumarijah odustali od stogodišnje obhodnje, pa uglavili višu od 120 ili gdje se može od 140 godina i naročito, ako bi tamo, gdje se zasnovalo nizko šumarenje, zaveli visoko, onda bi to obćenito stanje mnogo bolje izgledalo. No budućem stanju Morovićke šumarije nemože ni ovo sredstvo od pomoći biti; ono može popraviti samo razmjer u dobnoj postupnosti dolnjih šumarija i donjekle cjelokupne šume ove imovne obćine, ali buduće stanje Morovićkih šuma moglo bi se popraviti samo tako, ako bi se potrošna doba za prestare tamošnje sastojine preko 40 godina protegla. Po današnjem obćem izgledu Morovičkih prestarih sastojina nije doduše lako odlučiti se za produžavanje ove potrošne dobe, ali kada se sastojine bolje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — Primjer za sastavak obćenite sječne osnove za Gospodarstvene jedinice broj IzkazI o omjera dobnih razreda i zaliha u početku svake periode II. III. IV. V. VI. VII. razred u dobi od o 1 i H f M ot o 1 * o00 1 CC o o1—1 1T-H 0 0 o S<1 y-l 1 t-l or-l j U t a r Zaliha od sastojina starih preko 200 god. I e8 >o jutara I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Rađjenovoi .. . Draganovci... Neprečava .. . Varoš Cjepuš ... . Vranjak Kadinska Varadin Sraogva Županja Vratiena Naklo Kleštevica Panovača... 303 297 291 475 445 672 460 381 1540 468 7 114 128 193 512 31 78 188 133 136 210 327 232 609 80 544 609 1439 632 444 303 931 1596 5il0 1327 442 116 000 113 000 338.000 138.000 11.000 30.000 180.000 383.000 86.000 289.000 59.000 122 296 385 310 429 172 67 148 246 64 233 Ukupno na početku I periode .. . 5332 1884 1414 80 8787 1,743.000 2472 Na početku II. periode 2945* 5332 1384 1414 80 7078 1,040.000 1236 Na početku III. periode .. .. 4775´ 2945 5332 1384 1414 80 3539 390.000 Na izmaku III. periode ili na početku IV. periode 3639 4775 2945 5332 1384 ´494 * Sa eistinam i. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — potrošak prestarih sastojina u šumariji IVIorovićl(oj. Sjeoni red ^ Ti ta a pl rt a ´L´1 TS M o 5" o *c o CXJ broj broj jutara I. t-^ II. — ec III. —. OJ IV. — V. — 444 t7 — VI. 303 0 0 Vll. _ — T-l vm. — TS IX. 520 O — X. XI. 442 Ukui )no... — 1709 ) 05 I. r-i 1 II. 1 1 OO III. 1-" 1 IV. ) — 3539 1-H VII. / VIII. 1 fT^ o X. 1 *~l 1—( 1 / \ S 00 1 05 I. J II. 1 III. 1 51 1\ 00" TO IV. 3639 VII. a: 1 3 VIII. o X. 111,^´ HH i periodički prihod Kako se ima vaditi dotična drvna gromada i pojedinih gospodarstvenih jedinica Prebiranjem j^ čistom sječom Prebiranjem „ Oplođnom sječom Prebiranjem Oplodnom sječom Oplodnim sječama (i prebiranjem na površini IV. čistom sječom (eventu a > cn !3 43 ta ^^ ´^ +3 J^ S ea^ :z3 ^ t*. S §Sb..-g m´ 38 000 87.000 113,000 46.000 11.000 30.000 60.000 127.000 86 000 96.000 59.000 703.000 650.000 390.000 — Opazka Gospodarstvene jedinice V. VI. IX. i XI. jesu rieđkog obrasta 0 2—0-4 Polovina čistina ima se zagajiti u ovoj periodi: 2472 % - -= 1236 jutara Zagajiti u ovoj periodi drugu polovinu čistina = 1236 jut. oplodnim sjekom 520.000 m´ prebiranjem 130.000 mK |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 10 <-- 10 --> PDF |
uzmu na oko, onda i opet uliva se posraatraču nada, da bi se mogla razumnim postupkom ta doba produžiti preko 40 godina; jer kada se pojedini dielovi ovih sastojina uzmu na oko, onda se može opaziti, da se ovdje ondje nalazi po gdje koja sastojina, koja se bitno razlikuje od ukupnosti prestarih sastojina. Takovih dielova nalazimo n. pr. u Vratičnoj, a i u jednom dielu Smogve. Kod ovih sastojina neopaža se suhota u vrbovih, kao kod ostalih sastojina. Nadalje imade sastojina, koje premda su im vrhovi suhi, ipak nisu u prevelikoj mjeri truli u svome panju. Ovaj je nalaz u stvari ono, što mi uliva nadu, da bi se potrošno vrieme moglo preko 40 god. protegnuti. Ja sam se i stim pitanjem dosta dugo i ozbiljno zanimao, pa sam iskonbinovao najzad i jedan put, kojim bi se do toga doći moglo. I danas držim, da bi se mogla upitna doba protegnuti na 60 godina. Kako bi se to uredilo, nemože se riečima predočiti i stoga sam evo sastavio jednu generalnu, cielu morovićku šumariju obsižuću sječnu osnovu, koja će bolje predstaviti postupak, kako mislim da bi se cilj postigao. (Vidi strane 6. i 7.). Ova osnova mora se smatrati samo kao putokaz, koji u grubih potezih prikazuje posao oko uredjenja, a kod definitivnog sastavka osnove naravno je, da bi se označilo mjesto i sastojina, koja se prije, a koja se kasnije ima sječi. Iz ove osnove može se uviditi, da bi se uz redovite sječe vodilo i prebiranje po pojedinih lugovih. Nadalje se opaža, da bi se u I. periodi najviše sjeklo, u II. manje, a u III. najmanje. Dali bi za ovu zadnju periodu ostala onolika površina i onolika gromada od prestarih sastojina, koliko je u ovoj osnovi naznačeno, to se do definitivnog uredjenja naravno ne može pozitivno znati. Moguće je, da će ostati više, ali možda i manje. Medjutim svakako je po mome mnienju probitačno, da se za tu periodu za sada ostavi onoliko, koliko se može više, jer je lako i poslie u svako doba, ako se vidi nužda, požuriti sa sječom ovih za ovu kritičnu epohu ostavljenih sastojina. Samo se za tu periodu moraju odabrati najzdravije sastojine, a ne posječi ih možda prije drugih, tobože radi toga, što to kontinuitet (neprekidnost) sječina iziskuje. Kontinuitet sječina ima uz svoje dobre strane dosta i tamnih, pa u toliko prije smijemo od toga odstupiti. Što se tiče prebiranja, ovo je za našu svrhu od neobhodne potrebe. To bi se moralo izvoditi, pa makar udesili tako našu osnovu, da za prvih deset godina posječemo sve prestare sastojine. Po mome nahodjenju ima danas u Morovičkoj šumariji popriečno najmanje po 2 suhara na svakom jutru prestare sastojine, a to čini na cieloj površini 8787 X 3 = 17574 komada, pa kad bi na tome broju ostalo, već i onda bi trebalo, da se od konačne propasti što prije spase, a kamo li kada znamo, da se iz godine u godinu ovi suharevi množe i da za 10 godina mogu poskočiti na dvostruki broj, ako ne i na mnogo veći, što nije nikako nemoguće, ako se |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
9 — uzme na um, da se u prastarih sastojinah nalazi oko 20*´,´o stabala sa vidljivimi bolesti na deblu (crvotočina, gljiva, šupljivost i t. d.). Po sebi se razumieva, da bi se ovakova suha i bolestna stabla vadila prebiranjem, a da bi se za kasnija vremena ostavljala ona zdravija. U svakom dielu jedne te iste šume, šta više u svakomu njezinome odsjeku, ima razlike izmedju stanja zdravlja jednoga i drugoga hrasta, nu isto tako može se opaziti ista ta razlika i izmedju čitavih okružja jednoga gospodarskoga razreda i šta više i izmedju razreda i razreda. Prema tome dakle neće biti težko udesiti sjeću tako, da se za najkasniju budućnost pridrže one sastojine, koje tu dobu bez štete na svojoj kakvoći dočekati mogu. Sada da vidimo, kakova bi bila razlika izmedju stanja sastojina ili omjera dobnih razreda u Morovićkoj šumariji poslie ovakovoga načina vodjenja sječe — uz potrošno doba od GO godina — i onoga, koje bi nastupilo, kada bi sve prestare sastojine posjekli za 40 godina. Dobni razredi Kad a I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. 1-20 21-40 41-60 61-80 81-100 101-120 121-140 prestaro a) Poslie 40 godina 56Ž9 5630 5332 1384 1414 80 — b) Poslie 60 godina 3539 4775 2945 5332 1384 1414 80 Popriečaa doba svijuh sastojina Morovićke šumarije bila bi u prvom slučaju 37 godina, a u drugom 51 godinu. U prvom slučaju mogla bi se dakle nastaviti sječa zaostale mladikovine sa obhodnim vremenom od 75 godina, a u drugom sa 100 godišnjom obhodnjom ili bi se u prvom slučaju moralo prekinuti uživanje glavnih dohodaka iz redovitih sječa kroz cielu jednu periodu, da [se uzmogne nastaviti eksploatacija uz 100 godišnju obhodnju. Istina je, da se ni uz 60 godišnju potrošnu dobu nebi stvorilo u Morovićkoj šumariji onakovo stanje, kakovo je nuždno, da se uživanje — prodaja za svjetsko tržište — neprekine, ali je i opet kud i kamo povoljnije, nego onda, kad bi se današnje prestare sastojine za idućih 40 godina posjekle. To bi stanje u toliko snošljivije bilo, što bi se poslie 60 godina u dolnjih šumarijah našlo sječivih sastojina u izobilju, ako se t. j . tamo obhodno vrieme povisi i odustane od sitnih šuma. / Produženjem potrošne dobe kod prestarih sastojina u Morovićkoj šumariji: a) popravio bi se za budućnost nuždni omjer dobne postepenosti u toj šumariji, b) nebi mogla nastupiti nikada oskudica na sječivih hrasticih ni ujednoj kasnijoj periodi iza ovih 60 godina, u tečaju kojih će se sjeći današnje prestarele sastojine. Nu ovo se, to ponovno naglašavam, dade postići samo tako, ako se sječa upitnih starih sastojina bude vodila kroz to vrieme (60 godina) oplodnim (eventualno i čistim) sjekom, s kojim je spojeno prebiranje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 Da ovo prebiranje u prvom početku ne može biti redovito, o tome neima sumnje, no možda će se dati u drugoj i trećoj periodi i redovito voditi. No bilo da se baš mora kroz sve tri periode neredovito prebiranje izvadjati, ipak i u tome slučaju netreba se bojati nikakovih neprilika kod ove operacije. Činovničtvo svjestno svoga poziva i dužnosti može izvesti ovaj posao bez velikih potežkoća. Najvažniji prigovor, što se može ovome projektu učiniti, bio bi: potežkoće u pogledu kontroliranja trgovačkih radnika i pravoužitnika, koji bi za sječu doznačena i po šumi amo tamo raztrkana stabla imali sjeći, da nebi naime u mjesto doznačenih lošijih, bolja i zdravija stabla posjekli. Ovaj prigovor i ova bojazan imali su svoga osnova u prošlosti, gdje se je sviet malo ili nimalo osvrtao na to, što se radi po šumah; ali danas, gdje svaki seljak, da i svaki pastir osvrće svoju pažnju na šumske radove, danas je ta bojazan posve neosnovana. Istina je, da bi se imao toga radi u nekoliko povisiti broj šumshih čuvara i da bi se kroz to neka tisuća forinti godišnje više izdavala, ali što je to prema onoj dobiti, koja bi uvadjanjem prebiranja dolazila i prema onoj posrednoj dobiti, koju bi budućnost iz rezultata toga posla crpila. Eto zašto sam za produženje potrošne dobe kod prestarih sastojina. Nadalje imam primjetiti, da bi se prilikom nastupajuće revizije imala učiniti i neka izmjena u sastavu današnjih gospodarstvenih razreda u dolnjih trijuh šumarijah u svrhu prištede boljih dozrelih hrastovih sastojina za kasnija remena, kad naime u Morovićkoj šumariji nestane prestarih sastojina. To bi se postiglo na pr. spajanjem Senajskih bara i Karakuše (eventualno i Grabovačkog Ostrova) u jedan gospodarski razred, jer bi se na taj način u Senajskih barah hrastove sastojine, koje bi se bez toga spojenja po iznosu tamošnjeg etata sjekle, mogle ostaviti za kasniju koju periodu, dočim bi, se u Karakuši i Grabovačkom Ostrovu sjekla tamošnja grabovina dotle, dokle god traje i na račun etata Senajskih bara. Isto tako prištedila bi se za neko vrieme hrastovina i u Lošinci, kada bi se ovaj razred spojio sa Baradinci, jer i u ovom zadnjem razredu ima dosta sječive grabovine, te i mnogo loših hrastovih sastojina, dočim hrastik u Lošincih sačinjava jednu od najvrstnijih sastojina dolnjih šuma, koju bi vriedno bilo pričuvati za kasnija oskudna vremena. To isto moglo ´bi se i kod drugih nekih razreda učiniti. Kod šuma Morovićke šumarije pako, gdje se imađe sastaviti osnova za potrošak prestarelih sastojina, nije nuždno označivati posebnih gospodarskih razreda, već naprotiv sve sastojine, koje se imadu posjeći kroz 60, 40 ili manje godina — već kako visoka kr. zemaljska vlada odredi, morati će se smatrati kao jedna cjelina, te za tu cjelost sastaviti jednu sječnu osnovu, kako će se naime moći laglje pričuvati za budućnost one sastojine, koje se jačom životnom snagom odlikuju, a koje su manje više po čitavoj šumariji razštrkane. Istom kada se dogotovi ova osnova, moglo bi se na temelju budućeg toga stanja kon |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— u — trole ili prikaza radi sastaviti tome stanju odgovarajuća sječna osnova, prem ona nebi imala druge svrhe, nego jedino, kao što rekoh, da se vidi, da li bi se od prilike dalje — iza potrošne dobe — imalo ili moglo sječi. U protivnom slučaju, ako bi naime i prilikom nastupajuće ove revizije udešavali osnove za pojedine današnje gospodarske razrede, onda bi se svrha promašila i upravo onemogućila, pošto bi pri takovom postupku na jednoj strani ili bolje da kažem u jednom gospodarskom razredu bili prisiljeni odugovlačiti sa sječom lošijih sastojina, dočim bi u drugom uskorili sječu takovih sastojina, koje bi se obzirom na njihovo stanje mogle ostaviti za kasnija vremena. Mogućnost postignuća pravilnosti u Morovićkoj šumariji za sada je posve izključena, i danas nam može i treba da bude glavnom brigom, kako da se potrošak prestarih sastojina koliko je moguće protegne, a da se uz to što prije spašava ono, što je na pragu propasti, dočim dalnje kombinacije moramo ostaviti našem potomstvu. Iz svega ovoga, što je navedeno, dade se razabrati, da bi za ovu imovnu obćinu od velike koristi bilo: 1. Kada bi se sječa današnjih starih sastojina u Morovićkoj šumariji u koliko je moguće na duže vremena protegla i 2. Da je neobhodno nuždno, da se obhodno vrieme od 100 na 120, eventualno na 140 godina za šume Klenačke, Kupinske i ISurčinske šumarije podigne. Nu pošto u zadnjih trijuh šumarijah ima danas za nizko šumarenje odredjenih šuma razmjerno premnogo (1328 jut. što čini više nego % od ukupne površine šuma ove imovne obćine) i pošto sam u toku razpravljanja gornjih dvajuh pitanja češće nagiašivao potrebu visokih šuma, to neka mi je dozvoljeno pozabaviti se malo i sa pitanjem o nizkom šurearenju u obće. Prije svega moram primjetiti, da je daleko od mene namjera, da ikome nametnem svoje mnienje, koje sam, uzgred budi rečeno, usvojio od poznatih šumarskih autora, već da ovim hoću da iznesem pred mjerodavni krug svoju studiju u tome pogledu, pošto samo tako mogu saznati, da li je moje mišljenje dobro ili pogriešno. Da nizke šume donose veću čistu rentu, nego visoke: to je obćenito poznato i dokazano. S toga se nizko šumarenje brzo širi i nalazi naročito kod privatnih posjednika svojih pobornika. Privatni posjednik ide za što većim kamatama od svoje glavnice. To je pojmljivo i donjekle opradano. No kada bi za tim većim kamatama išao i privatni posjednik i obćina i druga juridička tiela i korporacije, pa na posljedku i sžima država, odkuda bi se hranila industrija i šta bi bilo od nje, šta bi bilo od one države, gdje bi se tako postupalo? Što je dakle dozvoljeno privatnom posjedniku, to se nesmije dozvoliti državi ni obćinama. To je dakle razlog, zašto nebi trebalo dozvoliti, da imovne obćine odstupaju od podržavanja visokih šuma. Da će i kod nas nastupiti vrieme, kad će privatni posjednici potraživati od 8voje šumske glavnice veći dohodak, o tome neima sumnje. Kada će to na |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — stupiti, to je samo pitanje vremena, no baš tako daleko nije, da nebi trebalo 0 tome voditi računa. Pol vieka, pa i samo jedan viek u životu naroda nije velika doba. U Francezkoj, a i u Njemačkoj vodi se mnogo brige ofinancijalnoj obhodnji i renti, naročito kod privatnih šuma, a neima sumnje, da će i naši privatni posjednici takove obhodnje danas sutra prihvatiti. U ostalom to mi vidimo u Fruškoj gori ved i danas. Tamo neima nigdje visokih šuma. Vlastelinstva i manastiri — sve to podržava i gaji nizke šume, a biti će tako i drugdje, gdje gorivua drva imadu veće vriednosti i bolje prodje. U Francezkoj leži u privatnih rukuh pet milijuna hektara šume i to se sve gotovo izključivo eksploatiše kao nizka šuma. I baš zato, što se tome imamo nadati, kao i za to, što se gospodarstvene osnove projektiraju za vrlo dugo vrieme, baš za to treba da već danas o tome vodimo računa, te da visoko šumarenje kod imovnih obćina zasnujemo svuda u toliko prije, što visoke šume veću i vriedniju drvnu gromađu u godišnjem dohodku donose. Ako bi mi današnje, za visoko šumarenje prikladne sastojine upotriebili za nizko šumarenje, onda držim, da bi učinili vrlo veliku pogriešku, a industriji našega potomstva neizmjernu štetu nanieli. Treba imati na umu, da se zaliha visoke šume, ako se jednom razori i na zalihu nizke snizi, neda za kratko vrieme opet namaći. Zato treba i čitav jedan viek. Tu nije kao kod zemljodjelstva, da se fundus instructus može za novac kroz njekoliko nedjelja ili godinu dana na novo nabaviti. Visoka šuma daje, kao Što je obćenito dokazano i priznato, godišnje i veću drvnu gromadu i veću novčanu vriednost, nizka naprotiv manju drvnu gromadu i manju novčanu vriednost. Što je čista renta od ove zadnje veća, nego ona kod visoke šume, tomu je uzrok to, što je količina i vriednost zalihe kod visoke šume daleko veća i vr.ednija od one kod nizke šume. Medjutim imovne obćine nebi trebale da se na to osvrću, isto tako kao ^to se ni država kod svojih šuma na to osvrtati nesmije. A ako ovo za ikoju imovnu obćinu vriedi, onda to najviše vriedi i za petrovaradinsk u imovnu obćinu, koja leži u blizini Fruške gore, od koje je utroba puna kamenitog uglja, koji će se danas sutra udomaćiti i po selih na ognjištih naših seljaka, kao što se je već udomaćio u mnogih kucah Vrdnićke okoline, u Mitrovici, Rumi, Irigu i drugje. Eto iz tih razloga sam za to, da se u koliko se više može nizko, šumarenja stegne, a visoko uzpostavi prilikom predstojeće revizije u šumah rečene imovne obćine. Kakove izglede imadu nizke šume u blizkoj budućnosti: to se dade uviditi iz jedne predstavke od god. 1894. francezkih trgovaca na svoju vladu. Stvar je kratka i vriedna ju je ovdje zabilježiti. Evo je u cjelosti: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — Gospodine Ministre! Mi podpisani šumski trgovci, stanujući u departmanu Cher častimo se Vama predstaviti: Da se drva za obrt i ciepanje iz dana u dan sve više i više traže, da se takovih^drva nemože naći i u šumah državnih i privatnili toliko, koliko je potrebito, te da se moramo obraćati na inozemstvo, tražeći tamo nuždna drva i očekujuć blizki čas, kada će nastupiti absolutna nemogućnost nabave i odtuda; da se povodom nastupivših preinaka u raznih obrtih, koji su od prije trebali drva za vatru, danas upotrebljava izključivo kameniti ugalj, i da je skoro občenito nastala upotreba ovoga uglja i na domaćih ognjištih, uslied česa se borimo sa najvećim potežkoćama: kuda i kako da prodamo drvo za vatru i drveni ugalj, koji je već ostao bez prodje i trgovinske vriednosti. Držeć s druge strane, da ćemo naći uviek i preko mjere drva za vatru i za drveni ugalj u šumah obćinskih, privatnih, a putem proredjivanja i u državnih: slobodni smo zamoliti g. ministra, da bi izvolio narediti, da se u državnih šumah po čitavom departmanu Cher podižu visoke šume i da se na tome poradi u što kraćem vremenu. Ovu molbu upravljamo na vas g. ministre u punom uvjerenju, da time vršimo djelo, koje je od koristi kako po državu, tako i po zemlju. Primite i t. d. Sliede 37 podpisa. Uredničtvo „L´ Echo Forestier" objelodanjuć ovu predstavku dodaje ovo: „Danas, gdje je drvo za vatru i ugalj palo upravo na smiešne ciene, smatrali bi se sretnim, kada bi po primjeru trgovaca departmana Chera podigli svoj glas i trgovci iz drugih šumskih krajeva, te da pobude vladu, da ovome zlu lieka dade´. Što važi za Francezku važi i za nas i za našu zemlju. Ne obmanjujmo se! Jednaki uzroci. povode za sobom i jednake posljedice Što se tiče samoga izvadjanja radnje oko revizije, tu imam da kažem, da će se preduzeti sve ono, što je za ovaj posao nuždno. Prije svega morati će se današnje karte, koje su precrtane sa segregacijonalnih karata, i koje neodgovaraju bitnosti, napustiti pri sastavljanju opisa sastojina, te upotriebiti za tu svrhu katastralne, koje pokazuju posjed onako, kako de fakto stoji. Katastralne su karte većinom po mjerilu 1" = 80" sastavljene, nu ima ih, koje predstavljaju pojedine lugove u mjerilu, gdje je 1" = 40". Pošto su karte s ovakovim mjerilom za šumsko - uredjajne poslove radi svoje veličine nezgodne, zato će se imati reducirati na mjerilo 1" = 80". U ove katastralne karte imao bi se prenieti olovkom čitavi detail sa starih sadanjih karata. S ovim novim kartama u ruci imalo bi se onda izpitati sadanje stanje sastojina, te na osnovu faktičnog nalaza rektificirati površine i cieli sastojnopis od g. 1886. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— u — Poslie ovoga izpravka imale bi se odrediti sastojine, koje će se u najbližem vremenu (u I. periodi) sječi, te ih podvrći tačnoj procjeni, i to u starih sastojinah putem prebrajanja, a u mladjih dolnjih šumah pomoću obsežnijih pokusnih ploha. Nu prestare sastojine u Morovićkoj šumariji morale bi se u cielosti što moguće točnije procjeniti, ako hoćemo, da se sječa udesi onim načinom, što no smo napried iztakli, govoreć o potrošku prestarih sastojina. Za onu svrhu tre ba da se znade, kolika je drvna gromada u prestarih sastojinah, a osim toga nuždno je, da se znade, koliko gdje ima suhareva, polusuhih i zdravih hrastova. Ovo bi se moglo najtočnije postići pomoću prebrajanja. Tu se nebi moralo ništa mjeriti, nego prosto po lugarijah stabla prebrojati, te drvnu gromada po već poznatom osrednjem stablu proračunati. Izgledje na prvi mah, da bi ovaj posao iziskivao mnogo vremena, ali u stvari bi bio možda brži, nego li pomoću pokusnih ploha, jer ako hoćemo da nam je procjena koliko toliko točna, onda bi se morale uzeti plohe na mnogo strana u jednoj te istoj sastojini ili povlačiti pruge od ovećih dimenzija, što iziskuje vrlo mnogo vremena, gotovo toliko, koliko je nuždno, da se sva stabla prebroje. No baš da bi prebrajanje i više vremena stajalo, ipak to izčezava prema onoj koristi, što će so postići prebrajanjem stabala. " Za ovu svrhu mogu se upotrebiti u taj posao uvedeni lugari uz sudjelovanje šum. vježbenika. Tim načinom bi se doznalo, koliko u pojedinih šumah ima u svemu stabala i koliko drvne gromade u cjelosti. Prestarih sastojina ima danas oko 8000 jutara. Ako predstavimo, da na jutru ima popriečno 30 stabala, onda bi ih u svemu bilo 8000 X 30 = 264.000. Jedan lugar sa pomoćnikom moći će za dan lako prebrojiti sva stabla na površini od 20 jutara. Prema tome trebao bi jedan lugar sa jednim pomoćnikom za cieli taj po440 sao: 8800:20 440 dana, a njih petorica —-= 88 dana ili tri mjeseca. 0 u dolnjih trijuh šumarijah, gdje su sastojine mladje i daleko gušće, može pođnieti procjena sa pokusnim plohama ili prugama, i to samo za one sastojine, koje bi po svojoj dobi i stanju imale doći na red sječe u I. periodi; one mlade sastojine naprotiv, kojima bi se imale doticati kasnije periode, mogle bi se ocienJti pomoću prirastnih skrižaljaka obzirom na dobu, obrast i vrstnoću sastojina, pošto je stojbena dobrota strogo uzevši svuda jednaka. Poslie ovoga posla pristupilo bi se sastavljanju gospodarstvenih osnova. Napried je rečeno, kako držim, da bi najshodnije bilo, da se sastavi jedna obća sječna osnova za stare sastojine Morovićke šumarije, a sad hoću da iznesem, kako držim, da bi najprobitačnije bilo, da se sastave osnove u dolnjih šumarijah, gdje su sastojine mlade i gdje neima onih neprilika, koje nam prestare sastojine Morovićke šumarije zadaju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Ovdje je glavno pitanje o metodi sistemiziranja godišnjeg etata. Zakon od 1881. god. propisuje u tu svrhu kameralnu taksaciju. Medjutim ni današnje osnove nisu sastavljene na temelju te metode, već po propisih metode za podjelu drvne gromade na periode na temelju t. ZV. „Massenfachwerka", kako u Morovićkoj, tako i u ostalih šumarijah. Kada iztaknem tu okolnost, da je procjena satojina radjena na brzu ruku, oda je pojmljivo, da je veličina drvne gromade u obće sada netočna i sumnjiva, a tome dosljedno nije ni moglo biti drugčije, nego da su i sječne osnove od vrlo problemati´´´ne vriednosti, a etat, koji je tima osnovama odredjen, isto je tako dvojben, kao što i cjelokupna gromada pojedinih gospod. jedinica. Etat bi u ostalom bio sumnjiv, a možda još i sumnjiviji, da je i po propisanoj kameralnoj taksaciji obračunan, a to prosto stoga, što su faktori za obračun etata netočni. A da se ta točnost nemože ni postići, jasno je po sebi i u toliko vjerojatnije, što nam za točnu procjenu manjkaju sva sredstva. Niti imademo pouzdanih prirastnih tablica, niti imademo ikakovih sigurnih podataka o prirastu. Pa baš zato, što se godišnji etat za danas nemože točnim načinom odrediti, držim da bi najprobitačnije bilo, da se prilikom ove revizije prihvatimo „podjele plohe na razdobja" ili t. zv. „Flachenfachwerka´´, te da položimo jednom za uviek temelj normalnoj šumi. Po mojem uvjerenju neima zgodnije metode za sisfemiziranje dohodka u naših okolnostih od ove; njezinom pomoću najsigurnije se postiže pravilnost u šumi. Ta je metoda, koja se odlikuje svojom jednostavnošću i koja nedopušta nikada prekoračenje preko one površine, koja je jednom odredjena za uglavljeno obhodno vrieme. Kod drugih načina sistemiziranja odvisi veličina godišnjeg etata uviek od obračuna šumske zalihe, koja u stvari gotovo nikada ih posve slučajno bitnosti odgovara. — Poznato je, da procjena visoke šume iziskuje vrlo veliku vještinu, pa da i najvještiji procjenitelji mogu da pogrieše u odredjivanju postojeće šumske zalihe, koja onda povlači za sobom kao rezultat lažnu veličinu periodičkih i godišnjih etata. Da me nebi tko krivo razumio, moram naglasiti, da ja neosporavam valjanost metoda i formula za sistemizovanje etata, nego da sumnjam, i to jako sumnjam, naročito u naših prilikah u točnost i sigurnost faktora za obračun toga etata. Istina je, da bi uz plošnu podjelu periodički etati kod današnjeg stanja naših šuma u dolnjih šumarijah uslied manjkave dobne postepenosti bili u prvih periodah manji, nego li u zadnjih, ali kad uzmemo na um, da će se u Morovićkoj šumariji baš u tih prvih periodah kroz 40—60 godina sa predhvatom sječi tamošnje prestarele sastojine, onda je posve opravdano, ako se na drugoj |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 16 — strani bude sjekla manja drvna gromada, nego što bi n. pr. po kameralnoj taksaciji trebalo da se siefie. Godišnjim predhvatom u Morovićkoj šumariji naknadio bi se onaj manjak, koji bi nastao u dolnjih šumarijah primjenom ili upora vije njem metode od „Flachenfachwerka." Ova je dakle najzgodnija prilika za polaganje temelja normalnosti šume i nebi ju trebalo propustiti. A ako u obće odstupimo od metode, koja je zakonom propisana, onda bi bez sumnje najprobitačnije bilo prihvatiti onu, koja najradikalnije radi. i u susret šumskoj pravilnosti ide, a to je i opet da kažem prosta podjela plohe na periode obhodnog vremena. Ako bi se ova metoda usvojila, onda bi cieli posao vrlo jednostavno išao: pojedine periode bi se dotirale sa odgovarajućom površinom onih sastojina, koje po svojoj dobi i stanju treba da se u nju uvrste. Godišnji etati prve periode mogu se deducirati iz one gromade drva, koja u nju zapanu podjelom drvne gromade na pojedine godine periode tamo, gdje se bude morala voditi oplodna sječa, te bi se tim načinom postigle trajne jednake gromade za svaku godinu u dotičnoj periodi. Uz to netreba zaboraviti, da se današnjom metodom „podjelom gromade na razdobja", kojom su sadanji dohodci sistemizirani, neopravdano mnogo hara najliepših sastojina sve na račun vrlo sumnjive veličine današnje zalihe i budućeg pvirasta. Uz metodu „plošne podjele" bili bi svi poslovi oko procjene mnogo jednostavniji i brži. Za svaku periodu označila bi se periodička ploha kako na karti, tako i u prirodi naročitim prosjekama. Stroga procjena imala bi se preduzeti samo u onih sastojinah, koje zalaze u I. periodu, što bi bio zadatak specijalne sječne osnove. Tu bi se imala procjeniti drvna gromada što moguće strožije po kakvoći i kolikoći gradje i gradiva. U obćenitoj osnovi bi ova zadnja razlučba odpala, jer je posve suvišna (izlišna). U svrhu sastavka ogojnih osnova imati će se izpitati stanje svih ^mladjih kultura, te u zasebnom izkazu označiti, gdje i u koliko se imadu ove popuniti. — Redovita kulturna osnova će se poslie dogotovljene specijalne sječne sastaviti za prvi decenium, već kako to okolnosti i gospodarstveni odnošaji u obće budu zahtjevali, što se unapried nemože predviditi. Toliko samo mogu reći, da će kod visokih šuma biti umjetno pomladjivanje regulom, a prirodno iznimkom, a to stoga, što je većina sastojina, koje će se u dolnjih šumah u I. periodi sjeći, suviše mlada, te ne podnose oplodnu sječu, a uslovljavaju krčenje, bez koga bi se promašio cilj — podizanje visokih šuma — jer bi panjevi svojom jakom izbojnom snagom proizveli sastojine za nizko gospodarenje. — To je baš ono, što sam imao reci u predmetu izvadjanja poslova oko revizije u obće. Sada ćemo još sabrati sve glavnije memente ovoga predloga radi predloga navedenih intencija. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Eto i toga : 1. Da se doba za potrošak prestarih sastojina produži na 60 godina i da se obzirom na to sastavi jedna obća gospodarska osnova, koja će obuhvaćati sve današnje gospodarstvene jedinice, odnosno sve prestare sastojina Morovićke šumarije. 2. Da se obhodno vrieme za šume šumarije Klenačke, Kupinske i Surčinske od 100 na 120 evantualno na 140 godina podigne, te daae na temelju toga višjeg obhodnog vremena gospodarstvene sječne osnove sastave. 3. Da se odstupi od nizkog šumarenja svagdje, gdje to stanje sastojina ili gospodarski odnošaji strogo neiziskuju. 4. Da se za sistemiziranje periodičkih etata prihvati metoda „podjele plohe na razdobja" (Flachenfachwerk) u dolnjih trijuh šumarijah. 5. Da se sve prestare; sastojine u Morovićkoj šumariji procjene prerajanjem. 6. Da se u Morovićkih prestarih sastojinah godišnji užitci vade ne samo na redovitih sječinah, nego i prebiranjem, da se spašavaju suharevi i hrastovi, koje je obuzela bolest. Sve ovo sa razloga napred navedenih. Ima li u nas opravdana razloga, da se šumište pretvara u drugo kulturno tlo? šuma sama u sebi ima prirodno svojstvo, da se može širiti ili množiti. To je svojstvo tako jako, da bi u par decenija mnoge sada neobrasle površine bile pretvorene u šumu. Nu do toga nedodje, jer je čovjek u borbi za obstanak svojimi neograničenimi zahtjevi tomu na putu. U toj borbi pače dotjerao je čovjek čak i dotle, da si je okrčivanjem šumišta stvorio podlogu svoga obstanka t. j . kulturno tlo, koje mu daje hranu. Krčenje šume bila bi dakle posljedica kulture. Kazati ću dokle je krčenje šume potreba, a kad nastaje propast i nazadak kulture. Neima dvojbe, da je čovjek u davnini izključivo zavisio od šume; ona mu je davala hranu svojimi plodovi, ona pružala obilnu lovinu i dala ugodno zaklonište proti nepogodam vremena. U tih povoljnih prilikah po život, umnožavali su se i ljudska plemena. Umnožanjem naroda nijesu se ali umnožavali ni sredstva uzdržanja po dobi, prostoru i množini, pa odtud nasta sto jada. Instinkt uzdržanja svoje individualnosti potaknuo je čovjeka na traženje sredstava, kako da si osigura svoj obstanak t. j . hranu. Gdje se čovjek toga dovinuti mogao nije, prestalo je i umnožanje njegovo. Taj proces u većem ili manjem obsegu izvadja se i danas u najnižih i najciviliziranijih narodah. Plodovi šumski nisu stalni, a lovina šumska nije stalna i sigurna, te može u času potrebe uzmanjkati. Što je dakle preostalo drugo, nego si u prvom redu pripitomiti divljač, pa tako pripitomljenu 2 |