DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— u — Poslie ovoga izpravka imale bi se odrediti sastojine, koje će se u najbližem vremenu (u I. periodi) sječi, te ih podvrći tačnoj procjeni, i to u starih sastojinah putem prebrajanja, a u mladjih dolnjih šumah pomoću obsežnijih pokusnih ploha. Nu prestare sastojine u Morovićkoj šumariji morale bi se u cielosti što moguće točnije procjeniti, ako hoćemo, da se sječa udesi onim načinom, što no smo napried iztakli, govoreć o potrošku prestarih sastojina. Za onu svrhu tre ba da se znade, kolika je drvna gromada u prestarih sastojinah, a osim toga nuždno je, da se znade, koliko gdje ima suhareva, polusuhih i zdravih hrastova. Ovo bi se moglo najtočnije postići pomoću prebrajanja. Tu se nebi moralo ništa mjeriti, nego prosto po lugarijah stabla prebrojati, te drvnu gromada po već poznatom osrednjem stablu proračunati. Izgledje na prvi mah, da bi ovaj posao iziskivao mnogo vremena, ali u stvari bi bio možda brži, nego li pomoću pokusnih ploha, jer ako hoćemo da nam je procjena koliko toliko točna, onda bi se morale uzeti plohe na mnogo strana u jednoj te istoj sastojini ili povlačiti pruge od ovećih dimenzija, što iziskuje vrlo mnogo vremena, gotovo toliko, koliko je nuždno, da se sva stabla prebroje. No baš da bi prebrajanje i više vremena stajalo, ipak to izčezava prema onoj koristi, što će so postići prebrajanjem stabala. " Za ovu svrhu mogu se upotrebiti u taj posao uvedeni lugari uz sudjelovanje šum. vježbenika. Tim načinom bi se doznalo, koliko u pojedinih šumah ima u svemu stabala i koliko drvne gromade u cjelosti. Prestarih sastojina ima danas oko 8000 jutara. Ako predstavimo, da na jutru ima popriečno 30 stabala, onda bi ih u svemu bilo 8000 X 30 = 264.000. Jedan lugar sa pomoćnikom moći će za dan lako prebrojiti sva stabla na površini od 20 jutara. Prema tome trebao bi jedan lugar sa jednim pomoćnikom za cieli taj po440 sao: 8800:20 440 dana, a njih petorica —-= 88 dana ili tri mjeseca. 0 u dolnjih trijuh šumarijah, gdje su sastojine mladje i daleko gušće, može pođnieti procjena sa pokusnim plohama ili prugama, i to samo za one sastojine, koje bi po svojoj dobi i stanju imale doći na red sječe u I. periodi; one mlade sastojine naprotiv, kojima bi se imale doticati kasnije periode, mogle bi se ocienJti pomoću prirastnih skrižaljaka obzirom na dobu, obrast i vrstnoću sastojina, pošto je stojbena dobrota strogo uzevši svuda jednaka. Poslie ovoga posla pristupilo bi se sastavljanju gospodarstvenih osnova. Napried je rečeno, kako držim, da bi najshodnije bilo, da se sastavi jedna obća sječna osnova za stare sastojine Morovićke šumarije, a sad hoću da iznesem, kako držim, da bi najprobitačnije bilo, da se sastave osnove u dolnjih šumarijah, gdje su sastojine mlade i gdje neima onih neprilika, koje nam prestare sastojine Morovićke šumarije zadaju. |