DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — stupiti, to je samo pitanje vremena, no baš tako daleko nije, da nebi trebalo 0 tome voditi računa. Pol vieka, pa i samo jedan viek u životu naroda nije velika doba. U Francezkoj, a i u Njemačkoj vodi se mnogo brige ofinancijalnoj obhodnji i renti, naročito kod privatnih šuma, a neima sumnje, da će i naši privatni posjednici takove obhodnje danas sutra prihvatiti. U ostalom to mi vidimo u Fruškoj gori ved i danas. Tamo neima nigdje visokih šuma. Vlastelinstva i manastiri — sve to podržava i gaji nizke šume, a biti će tako i drugdje, gdje gorivua drva imadu veće vriednosti i bolje prodje. U Francezkoj leži u privatnih rukuh pet milijuna hektara šume i to se sve gotovo izključivo eksploatiše kao nizka šuma. I baš zato, što se tome imamo nadati, kao i za to, što se gospodarstvene osnove projektiraju za vrlo dugo vrieme, baš za to treba da već danas o tome vodimo računa, te da visoko šumarenje kod imovnih obćina zasnujemo svuda u toliko prije, što visoke šume veću i vriedniju drvnu gromađu u godišnjem dohodku donose. Ako bi mi današnje, za visoko šumarenje prikladne sastojine upotriebili za nizko šumarenje, onda držim, da bi učinili vrlo veliku pogriešku, a industriji našega potomstva neizmjernu štetu nanieli. Treba imati na umu, da se zaliha visoke šume, ako se jednom razori i na zalihu nizke snizi, neda za kratko vrieme opet namaći. Zato treba i čitav jedan viek. Tu nije kao kod zemljodjelstva, da se fundus instructus može za novac kroz njekoliko nedjelja ili godinu dana na novo nabaviti. Visoka šuma daje, kao Što je obćenito dokazano i priznato, godišnje i veću drvnu gromadu i veću novčanu vriednost, nizka naprotiv manju drvnu gromadu i manju novčanu vriednost. Što je čista renta od ove zadnje veća, nego ona kod visoke šume, tomu je uzrok to, što je količina i vriednost zalihe kod visoke šume daleko veća i vr.ednija od one kod nizke šume. Medjutim imovne obćine nebi trebale da se na to osvrću, isto tako kao ^to se ni država kod svojih šuma na to osvrtati nesmije. A ako ovo za ikoju imovnu obćinu vriedi, onda to najviše vriedi i za petrovaradinsk u imovnu obćinu, koja leži u blizini Fruške gore, od koje je utroba puna kamenitog uglja, koji će se danas sutra udomaćiti i po selih na ognjištih naših seljaka, kao što se je već udomaćio u mnogih kucah Vrdnićke okoline, u Mitrovici, Rumi, Irigu i drugje. Eto iz tih razloga sam za to, da se u koliko se više može nizko, šumarenja stegne, a visoko uzpostavi prilikom predstojeće revizije u šumah rečene imovne obćine. Kakove izglede imadu nizke šume u blizkoj budućnosti: to se dade uviditi iz jedne predstavke od god. 1894. francezkih trgovaca na svoju vladu. Stvar je kratka i vriedna ju je ovdje zabilježiti. Evo je u cjelosti: |