DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— u — trole ili prikaza radi sastaviti tome stanju odgovarajuća sječna osnova, prem ona nebi imala druge svrhe, nego jedino, kao što rekoh, da se vidi, da li bi se od prilike dalje — iza potrošne dobe — imalo ili moglo sječi. U protivnom slučaju, ako bi naime i prilikom nastupajuće ove revizije udešavali osnove za pojedine današnje gospodarske razrede, onda bi se svrha promašila i upravo onemogućila, pošto bi pri takovom postupku na jednoj strani ili bolje da kažem u jednom gospodarskom razredu bili prisiljeni odugovlačiti sa sječom lošijih sastojina, dočim bi u drugom uskorili sječu takovih sastojina, koje bi se obzirom na njihovo stanje mogle ostaviti za kasnija vremena. Mogućnost postignuća pravilnosti u Morovićkoj šumariji za sada je posve izključena, i danas nam može i treba da bude glavnom brigom, kako da se potrošak prestarih sastojina koliko je moguće protegne, a da se uz to što prije spašava ono, što je na pragu propasti, dočim dalnje kombinacije moramo ostaviti našem potomstvu. Iz svega ovoga, što je navedeno, dade se razabrati, da bi za ovu imovnu obćinu od velike koristi bilo: 1. Kada bi se sječa današnjih starih sastojina u Morovićkoj šumariji u koliko je moguće na duže vremena protegla i 2. Da je neobhodno nuždno, da se obhodno vrieme od 100 na 120, eventualno na 140 godina za šume Klenačke, Kupinske i ISurčinske šumarije podigne. Nu pošto u zadnjih trijuh šumarijah ima danas za nizko šumarenje odredjenih šuma razmjerno premnogo (1328 jut. što čini više nego % od ukupne površine šuma ove imovne obćine) i pošto sam u toku razpravljanja gornjih dvajuh pitanja češće nagiašivao potrebu visokih šuma, to neka mi je dozvoljeno pozabaviti se malo i sa pitanjem o nizkom šurearenju u obće. Prije svega moram primjetiti, da je daleko od mene namjera, da ikome nametnem svoje mnienje, koje sam, uzgred budi rečeno, usvojio od poznatih šumarskih autora, već da ovim hoću da iznesem pred mjerodavni krug svoju studiju u tome pogledu, pošto samo tako mogu saznati, da li je moje mišljenje dobro ili pogriešno. Da nizke šume donose veću čistu rentu, nego visoke: to je obćenito poznato i dokazano. S toga se nizko šumarenje brzo širi i nalazi naročito kod privatnih posjednika svojih pobornika. Privatni posjednik ide za što većim kamatama od svoje glavnice. To je pojmljivo i donjekle opradano. No kada bi za tim većim kamatama išao i privatni posjednik i obćina i druga juridička tiela i korporacije, pa na posljedku i sžima država, odkuda bi se hranila industrija i šta bi bilo od nje, šta bi bilo od one države, gdje bi se tako postupalo? Što je dakle dozvoljeno privatnom posjedniku, to se nesmije dozvoliti državi ni obćinama. To je dakle razlog, zašto nebi trebalo dozvoliti, da imovne obćine odstupaju od podržavanja visokih šuma. Da će i kod nas nastupiti vrieme, kad će privatni posjednici potraživati od 8voje šumske glavnice veći dohodak, o tome neima sumnje. Kada će to na |