DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 Da ovo prebiranje u prvom početku ne može biti redovito, o tome neima sumnje, no možda će se dati u drugoj i trećoj periodi i redovito voditi. No bilo da se baš mora kroz sve tri periode neredovito prebiranje izvadjati, ipak i u tome slučaju netreba se bojati nikakovih neprilika kod ove operacije. Činovničtvo svjestno svoga poziva i dužnosti može izvesti ovaj posao bez velikih potežkoća. Najvažniji prigovor, što se može ovome projektu učiniti, bio bi: potežkoće u pogledu kontroliranja trgovačkih radnika i pravoužitnika, koji bi za sječu doznačena i po šumi amo tamo raztrkana stabla imali sjeći, da nebi naime u mjesto doznačenih lošijih, bolja i zdravija stabla posjekli. Ovaj prigovor i ova bojazan imali su svoga osnova u prošlosti, gdje se je sviet malo ili nimalo osvrtao na to, što se radi po šumah; ali danas, gdje svaki seljak, da i svaki pastir osvrće svoju pažnju na šumske radove, danas je ta bojazan posve neosnovana. Istina je, da bi se imao toga radi u nekoliko povisiti broj šumshih čuvara i da bi se kroz to neka tisuća forinti godišnje više izdavala, ali što je to prema onoj dobiti, koja bi uvadjanjem prebiranja dolazila i prema onoj posrednoj dobiti, koju bi budućnost iz rezultata toga posla crpila. Eto zašto sam za produženje potrošne dobe kod prestarih sastojina. Nadalje imam primjetiti, da bi se prilikom nastupajuće revizije imala učiniti i neka izmjena u sastavu današnjih gospodarstvenih razreda u dolnjih trijuh šumarijah u svrhu prištede boljih dozrelih hrastovih sastojina za kasnija remena, kad naime u Morovićkoj šumariji nestane prestarih sastojina. To bi se postiglo na pr. spajanjem Senajskih bara i Karakuše (eventualno i Grabovačkog Ostrova) u jedan gospodarski razred, jer bi se na taj način u Senajskih barah hrastove sastojine, koje bi se bez toga spojenja po iznosu tamošnjeg etata sjekle, mogle ostaviti za kasniju koju periodu, dočim bi, se u Karakuši i Grabovačkom Ostrovu sjekla tamošnja grabovina dotle, dokle god traje i na račun etata Senajskih bara. Isto tako prištedila bi se za neko vrieme hrastovina i u Lošinci, kada bi se ovaj razred spojio sa Baradinci, jer i u ovom zadnjem razredu ima dosta sječive grabovine, te i mnogo loših hrastovih sastojina, dočim hrastik u Lošincih sačinjava jednu od najvrstnijih sastojina dolnjih šuma, koju bi vriedno bilo pričuvati za kasnija oskudna vremena. To isto moglo ´bi se i kod drugih nekih razreda učiniti. Kod šuma Morovićke šumarije pako, gdje se imađe sastaviti osnova za potrošak prestarelih sastojina, nije nuždno označivati posebnih gospodarskih razreda, već naprotiv sve sastojine, koje se imadu posjeći kroz 60, 40 ili manje godina — već kako visoka kr. zemaljska vlada odredi, morati će se smatrati kao jedna cjelina, te za tu cjelost sastaviti jednu sječnu osnovu, kako će se naime moći laglje pričuvati za budućnost one sastojine, koje se jačom životnom snagom odlikuju, a koje su manje više po čitavoj šumariji razštrkane. Istom kada se dogotovi ova osnova, moglo bi se na temelju budućeg toga stanja kon |