DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

9 —


uzme na um, da se u prastarih sastojinah nalazi oko 20*´,´o stabala sa vidljivimi
bolesti na deblu (crvotočina, gljiva, šupljivost i t. d.). Po sebi se razumieva,
da bi se ovakova suha i bolestna stabla vadila prebiranjem, a da bi se za kasnija
vremena ostavljala ona zdravija.


U svakom dielu jedne te iste šume, šta više u svakomu njezinome odsjeku,
ima razlike izmedju stanja zdravlja jednoga i drugoga hrasta, nu isto tako
može se opaziti ista ta razlika i izmedju čitavih okružja jednoga gospodarskoga
razreda i šta više i izmedju razreda i razreda. Prema tome dakle neće biti
težko udesiti sjeću tako, da se za najkasniju budućnost pridrže one sastojine,
koje tu dobu bez štete na svojoj kakvoći dočekati mogu.


Sada da vidimo, kakova bi bila razlika izmedju stanja sastojina ili omjera
dobnih razreda u Morovićkoj šumariji poslie ovakovoga načina vodjenja sječe


— uz potrošno doba od GO godina — i onoga, koje bi nastupilo, kada bi sve
prestare sastojine posjekli za 40 godina.
Dobni razredi
Kad a I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.
1-20 21-40 41-60 61-80 81-100 101-120 121-140 prestaro


a) Poslie 40 godina 56Ž9 5630 5332 1384 1414 80 —
b) Poslie 60 godina 3539 4775 2945 5332 1384 1414 80


Popriečaa doba svijuh sastojina Morovićke šumarije bila bi u prvom slučaju
37 godina, a u drugom 51 godinu.


U prvom slučaju mogla bi se dakle nastaviti sječa zaostale mladikovine
sa obhodnim vremenom od 75 godina, a u drugom sa 100 godišnjom obhodnjom
ili bi se u prvom slučaju moralo prekinuti uživanje glavnih dohodaka iz
redovitih sječa kroz cielu jednu periodu, da [se uzmogne nastaviti eksploatacija
uz 100 godišnju obhodnju.


Istina je, da se ni uz 60 godišnju potrošnu dobu nebi stvorilo u Morovićkoj
šumariji onakovo stanje, kakovo je nuždno, da se uživanje — prodaja
za svjetsko tržište — neprekine, ali je i opet kud i kamo povoljnije, nego
onda, kad bi se današnje prestare sastojine za idućih 40 godina posjekle. To
bi stanje u toliko snošljivije bilo, što bi se poslie 60 godina u dolnjih šumarijah
našlo sječivih sastojina u izobilju, ako se t. j . tamo obhodno vrieme povisi
i odustane od sitnih šuma. /


Produženjem potrošne dobe kod prestarih sastojina u Morovićkoj šumariji:
a) popravio bi se za budućnost nuždni omjer dobne postepenosti
u toj šumariji,


b) nebi mogla nastupiti nikada oskudica na sječivih hrasticih
ni ujednoj kasnijoj periodi iza ovih 60 godina, u tečaju
kojih će se sjeći današnje prestarele sastojine.


Nu ovo se, to ponovno naglašavam, dade postići samo tako, ako se sječa
upitnih starih sastojina bude vodila kroz to vrieme (60 godina) oplodnim (eventualno
i čistim) sjekom, s kojim je spojeno prebiranje.