DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 5     <-- 5 -->        PDF

- 477 —
Poslovi oko pošumlji vanj a gorš,.


Pošto smo u glavnih crtah razmotrili poslove oko regulacije korita gorskih
potoka, prelazimo na radove oko pošumljivanja. Svi poslovi oko reguliranja
imadu kao skrajni cilj spremanje tvrdoga temelja i raztvaranje šumskog
pokrova. Pošumljivanje gora možemo mi smatrati kao krunu od svijuh poslova
: samo šume, koje su drveće s kojih god uzroka lišene, mogu povratiti gorama
njihovo predjašnje ekonomsko značenje. Uz to je potrebito, da je šuma
odgajena kao visoka, u kojoj se smije voditi samo preborna sječa. Sječa
u počep i nizke šume izključuju se već i radi toga, što se gorsko tlo nesmije
ogoliti. Visoka šuma sa podstojnom ili sa tlo zaštitavajućim podrastkom: to je
idealna zaštitna gorska šuma.


Izbor vrsti drveća od velike je važnosti kod pošumljivanja kako u gorah,
tako i u ravnici. U Alpah do 600 mt. nad morem podižu se s osobitim uspjehom
od listača: Quercus Ilex; od četinjača na vapnenom tlu: Pinus halepensis,
na pješčanom Pi. maritima; od 600 — 1000 mt. visine: Quercus sessiliflora, P.
silvestris i P. austriaca; od 1000—1800 mt. P. unicinata i Larix europ. Obje
ove zadnje vrsti nezamjenive su na spomenutoj visini.


Ariš, to današnje gorsko drvo, podiže se u Alpah veoma visoko: na visini
oko 3000 mt., na južnih stranah nalaze se još pojedini komadi ariša. Izuađ
ariša može napredovati samo P. Cembra. Izmedju 1500 i 2000 mt. raste cedar
uz primjesak ariša; iznad 2000 mt. raste samo cedar. Bukva, jela i smreka
nemogu se kao što je pojmljivo, upotrebiti za pošumljivanje golih gorskih nagiba
; nu zato se ove vrsti drveća mogu podizati u već podignutih nasadih od
onih vrsti, koje svjetlo podnose, u obliku tlo zaštitavajućeg zastora.


Najprostiji način gojenja šnme jest onaj pomoću sijanja. Nu ovoga se načina
prihvaćaju danas razmjerno riedko kad — u svakom slučaju daleko redje,
nego prije. Nad periraetrom Riou-Chanal na visini od 5000 - 2200 mt. podiže
se prekrasni mladik, koji potiče od sjetve ariševog sjemena u god. 1864. i koje
je posijano omaške u sniegu. U perimetru Seyne na visini oko 1000 mt. stoji
gusti mladik od P. silvestris, P. austriaca i Larix europea, kojih se zasnutak
pripisuje sjetvi od god. 1863. Tratoba s uvjerava, da njekoje sjeme, koje je
bačeno već prije dvadeset godina, p o č i m a izlaziti istom sada. Ako je tomu
tako, onda će možebiti naši njekoji usjevi, na koje smo mi već manuli rukom,
s vremenom još gusti mladik donieti?!


Način podizanja šume, koji se u današnje vrieme upotrebljava, jest sadjenje.
Sađjenice odhranjuju se u vremenitih vrtovih, koji su zasnovani na
raznih visinah. Prednosti takovih privremenih vrtova su očevidni;


1. Biljke se podhranjuju kod istih onih klimatičkih i zemljištnih okolnostih,
u kojih će se u buduće dalje razvijati;
2. Odklanjaju se troškovi oko prevoza i dobave biljaka;
3. Troškovi oko zasnivanja i uzdržavanja privremenih vrtova znatno su
manji, nego kod trajnih.