DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 515 —


Preko Trsta 1,131.145 kom.
Preko Rieke . . 24,575.572 „
Ukupno . . . 25,706.717 kom.
đoSim je od siečnja do rujna 1894. izvezeno ukupno 42,930,000 kom., dakle
za isto vrieme izvezeno je dužica god. 1894. skoro za polovicu više, nego u g. 1895.


Od gornje koližine ođpremljeno je za 9 mjeseci u god 1895 dužica:


u Francezku 23,412.430 kom.


u Italiju 1,402.438 „


u Alžir i Tunis 305.766 „


u Englezku i Grčku 41.861 ,


u azijatič. Tursku 266.802 „


u Španiju i Portugaliju 152.420 „


Po posljedku u minulom četvrtgodištu god. 1895. vidi se, da je prema g. 1894.
manj e dužice izvezeno u Francezku okruglo za 1654 milijuna, u Italiji za 136 mil.
đo6im je u druge zemlje izvoz dužica za 0.68 milijuna kom. veći bio.


Nješto povoljnije ukazuju se tržištne prilike sa hrastovinom, ako cjelokupni izvoz
(skupa sa bačvarskom gradjom) posmatramo. Po službenoj statistici iznašao je izvoz u
minulom četvrtgodištu 1895. 1,010.114 metr. centi sa tržnom cienom od for 7,601.142
prema 1,267.658 sa tržnom cienom od for. 9,291.933 u istoj periodi od prožle godine.
Znatan manjak proizlazi iz minimalnog izvoza tečajem trečeg četvrtgodišta, koji čini
oko 260.000 metr. centi sa tržnom cienom okruglo od 1.69 milijuna for.


Konačni sud o posljedku izvoza za cielu god. 1895. izredi iemo budući put,
kad nam bude poznat izvoz dužica zadnjeg četvrtgodišta.


Buđapeštansko tržište sa drveninom. U Budapešti udarena je sliedeća ciena:
za smrekovo drvo 15*/^ 9 —12" novč. 54—64, za jelovo drvo 45 — 52 novč. po
m´ na mjestu, a za slabije drvo razmjerno manje. Za otesano mekano drvo udarena
je ciena za slabije dimenzije sa 36 — 42 novč. po m^ na mjestu.


Za hrastova piljenu robu prve vrsti, parižka roba, udarena je ciena na mjestu
po m^ sa 48 — 53 for. od jačih, a od slabijih dimenzija sa 38—42 for., te za izvozne
prepruge 38—42 for., i za uzke prepruge 32—37 for.


Za podvaljke (pođsjedei) udarena je sliededa ciena: za podvaljke prve vrsti
for. 1.55 do for. 1.60, druge vrsti sa for. 1.15 do for. 1.20 od komada na mjestu.


Različite viesti.


Državni izpit u jesenskom roku za samostalno vodjenje šumskog
gospodarstva obdržavan je kod vis. kr. zemaljske vlade počam od 21. do 26. listopada
t. g.


Izpitno povjerenstvo sastojalo se je iz Mije Vrbanida , kr. zemalj. šumar nadzornika
kao predsjednika, zatim Ivana Partaša , kr. profesora šumarstva, Dragutina
TrStzera , nadbisk. nadšumara,- te Stjepana pl. Hankonija , vlastel. okr. šumara
kao povjerenika. Potonji fungirao je podjeđno kao perovođja.


Dne 21. listopada t. g. dobiše kandidati sliededa pitanja za pismenu izradbu;


1. Koji je način pomlađjivanja hrastovih sastojina uspješniji: naravni ili umjetni,
te gdje dete upotrebiti jedan, a gdje drugi ? Opišite oba načina potanko i izračunajte
troškove jednoga i drugoga načina za šumsku površinu od 10 rali, Sjeme imadete u
vlastitih šumah, a odaljeno je cirea pet kilomet. od ogojnog mjesta; nadnica iznaša
60 novč.
2. Koji su momenti odlučni, ako kanimo podići u šumi parnu pilanu srednje
veličine? Koji proizvodi pile se iz hrastovine, kuda se ti proizvodi najviše prodavaju
i koja im je ciena po kub. metru ? Izračunajte vriednost robe, koju dobijete od h a