DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 513 — Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljavina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije blagoizvolio je imenovati kot. šumara II. banske imovne obdine Velimira S tank ovi ć a protustavnikom i ujedno rafiunovođjom, a šumskoga pristava petrovarađinske imovne obdine Dragutina Mocnaj a blagajnifiliim pristavom kod gospodarstvenog ureda prije spomenute imovne obdine u Mitrovici sa sustavnim! berivi. — Previšnjim riešenjem Njeg. ces. i kr. apostol. Veličanstva od 1. studenoga t. g. imenovan je kr. šum nadzornik i pretsdojnik kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu Josip H a V a š šumskim ravnateljem spomenutoga šum. ravnateljstva. Zakoni i normativne naredbe. Dozvola porabe vode i podignuća vodograđjevine naprama sukromnopravnim prigovorom. „Mjesečnik pravničkoga družtva u Zagrebu" priobdio je sliededi slučaj, koji će za ravnanje dobro poslužiti: M. R. iz P. zamolio je kr. kot. oblast u S. za dozvolu, da može podignuti mlin podljevnjak na potoku V. u hataru M. Kr. kot. oblast nakon sprovedene rasprave u smislu §. 1,53—163. zak. od 31. prosinca 1891. izdala je odluku od 16. svibnja 1893. br. 3731., kojom se dozvoljava podignuće podljevnjaka. Proti toj odluci uložilo je vlastelinstvo u V. utok s razloga, što njemu pripada regalno pravo mlinarenja u hatara M. te što de vlastelinske zemljište namjeravanom novogradnjom biti izvrženo poplavi. Kr. žup. oblast u 0. rježitbom od 5. rujna 1994. br. 5680. 1893. dala je mjesta utoku, te napadnutu odluku u cielosti ukinula s razloga: „što u smislu §. 34:. car. patenta od 2. ožujka 1843 regalnost mlinskoga prava jošte uvjek postoji; nadalje što to pravo prama §. 8. z. čl. VI. 1836. u hataru mjestne obćine M. od uvjek vrši vlastelinstvo u V., a M. R. nije nikada sloboštinu mlinskoga prava prama §. 2. naredbe obstojavšega c. kr. namjestničtva od 9. travnja 1860. br. 5398. proti podielenju dozvole prosvjed uložilo". Usljed utoka M. R. ukinula je kr. zem. vlada vrhovnom rješitbom od 27. kolovoza 1894. br. 10629. napadnutu drugomolbenu rješidbu s razloga: „što prosvjed regalnoga vlastnika prama §. 17. prov. naredbe od 8 listopada 1892. br. 48602. k. zak. od 31. prosinca 1891. o vodnom pravu ne može biti razlogom uskratiti komu dozvolu mlinarenja; dooim na tehničke prigovore vlastelinstva nije nikakav obzir uzet, Prama tomu imati ce žup. oblast donieti stvarnu drugomolbenu rješitbu na utok vi astelinstva proti prvostepenoj odluci, u koliko se tim utokom po rečenom vlastelinstvu, ne kao regalnom ovlašteniku, ved kao interesentu u obće, s tehničkih razloga pobija dopustivost podignuda mlina na upitnom mjestu. Radi budućega ravnanja upućuje se žup. oblast na sliedede: Ako tečajem dozvolbene rasprave budu učinjeni prigovori sukromno-pravne naravi, koje nije vlastna upravna oblast rješiti na temelju zakona o vodnom pravu, a takovi su i prigovori regalnoga prava, onda imade medju strankami pokušati nagodu, pa ako ne uspije, valja prigovarajudu stranku uputiti na put pravde, a glede zamoljene koncesije imade se izreći odluka, nečekajuć na odluku sudbenu ili na rješitbu upravne oblasti, ako se prigovor tiče regalnoga prava (§. 17. proved. naredbe zakonu od 31. prosinca 1891.). Prigovori sukromno-pravne naravi ne mogu dakle biti zaprekom, da se molitelju poraba vode i vodogradjevina ne dozvoli, nu ako se koncesionar unatoč takovim pri |