DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 496 — voća. Na moju primjetnu odgovorio mi moj vozač, da kaludjere bog čuva, jer oni imadu svake godine dosta i šljiva i voća. Kad smo došli do manastirske krčme, da se odmore i nahrane konji, sastao sam se ondje i sa namjestuikom manastira, kojemu sam odmah kazao, da manastirske šume nijesu ni dotaknute od gusjenica i da su manastirski šiji-. vici i voćnjaci baš dobro urodili. To mi zadovoljno potvrdio i namjestnik manastira. U razgovoru rekoh tomu namjestniku, da imade i liepu crkvu, a on mi odvrati, da je crkva prije tri godine popravljena, ali da u njoj ima ipak dosta gada, te neznajuć, kakav bi to gad mogao biti, odpovrne on, da ima na tornju i u crkvenom tavanu toliko šišmiša, da od njih sve vrvi. Mene je to zanimalo, te odoh sa namjestnikom u toranj. Popev se gore čak i do zvonova, namjestnik udari sa batinom u zvono, i gle čuda Od glasa zvonova razpršiše se šišmiši, te počeše obletavati oko naših glava. Šišmiša bio pun zvonik, a bilo je još hrpa od šišmiša i po stienah i u pukotinah, kako još nikad takova šta nevidjeh. Pod zvonikom bila je čitava gomila šišmiševih balega, da bi ih lopatom grabiti mogao. Odoh brže bolje odtud, da nam šišmiši neulete u oči, te sam opazio, da ima ovdje svakovrstnih šišmiša: malih, srednjih i velikih. Namjestnik manastira kazao mi je, da ima i na crkvenom tavanu sijaset šišmiša i da pod mrak prolietaju kroz svu manastirsku dolinu. Sad mi pade na um, da ti na više hiljada brojeći šišmiši uništuju svu gamad i da upravo oni taj predjel čuvaju od zareznika, odnosno da su šume, voćnjaci i šljivici tog predjela sačuvani od zaraze zareznika, jer imade sijaset šišmiša, inače nebi bilo ni voća, pošto su gusjenice sve uništile baš ondje, gdje neima šišmiša. Šišmiši hrane se sa raznimi škodljivimi leptirići i kukcima. Eekoh namjestniku manastira, da može i izmetine šišmiša dobro upotrebiti, ako takove izmetine svake godine sakupili dade i u vrt na gomilu nagomila, te kroz zimu ostavi, da se pomrzne. Takav gnoj, rekoh, dobar je, ako se sa zemljom u proljeće na hhah pomieša. Ovi šišmiši nijesu imali u okolici nikakovog skrovišta jer su stare šume posječene, pa s toga su se nastanili u crkveni tavan i u tornju kao u kakovu sigurnu tvrdjavu, a oni takova mirna skrovišta najviše ljube. Šumari do sad su malo činili, da se prikladno skrovište u šumah za koristnu zvjerad i ptice uadje, osim što je zakonom ustanovljeno, da valja ptice pjevačice čuvati i da ih nevalja ubijati ili hvatati, jer su koristne kako poljodieljstvu, tako i šumarstvu. Ja mnijem, da bi se i zakonitim putem starati moralo, da se osiguraju i skrovišta istih, jer bez ovakovih skrovišta ne mogu se nastaniti koristne ptice u pustih predjelih, dapače takove predjele ostave u nepovrat. U mirnih skrovištih imadu koristne ptice dobru priliku, da se gnjezde i bez zaprieke mogu i svoje mlade odhraniti. Nije bo dovoljno ovakove ptice samo štititi, nego se mora podjedno briniti, da imadu prikladno mjesto, gdje će mirno živiti. Da se to postići može, valjalo bi, da se šumari o tom u šumah pobrinu t. j . da nastoje pribavita mirna skrovišta za koristnu zvjerad i ptice u šumah. |