DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 495 - Pošto su usurpirane površine unesene u katastralnom operatu na ime okupanta, te isti od usurpirane površine plaća porez, stoga se i u katastralnom operatu mora provesti izpravak. Ovaj izpravak provadjaju obć. poglavarstva prema postojećimi zakoni za očevidnost zemljarine. Prema sastavljenom operatu unesu se u „ofievidnik III." sve ođpisati se iraajuće parcele ili djelovi pojedine parcele; označi se promjena kulture iz oranica ili livade u pašnjak; obračuna se čisti prihod, zemljarina i zemljarinski prirez i t. d. Osim toga izprave se „posjedovni listovi" i „parcelarni registar". Očeviđnik promjena sa prilozi predloži se na provedbu kr. financijalnom ravnateljstvu radi odpisa okupacije na urb. obćinu. Pošto je u ovoj raspravi predočeno stanje „naših pašnjaka", a naročito predočen je i način, kako možemo provesti reambulaciju i rektifikaciju medja, nastojati ću budući put predočiti, kako bi se isti urediti mogli, da tim dobijemo podpunu sliku, što bi imali biti „naši pašnjaci" u budućnosti. Kako možemo sačuvati šume od škodljivih zareznika? Kad je već u zaštitu ptica pjevačica i drugih ptica, koje su gospodarstvu koristne, zakonom skrbljeno, da se strielanjem ne unište, niti hvatanjem netamane, i kad se nastoji, da se koristne ptice u zimi prehrane, nije tim podnipošto sve učinjeno, jer bi se moralo još i o tom nastojati, da se takovim koristnim pticam podpuno osigura njihov obstanak t. j . imalo bi se postarati za njiho umnoženje i osjegurati im stalno prebivalište osobito u onih predjelib, gdje ima prilike, da se udome i pripitome. Poznato je, da su ptice od vehke koristi kako |za poljsko, tako i za šumsko gospodarstvo, jer uništuju raznovrstne škodljive zareznike i leptire, iz kojih se legu poždrljive gusjenice, kako se je to već do sita o tom razpravljalo. Ja ću navesti jedan slučaj i doživljaj iz moje prakse. Prije njekoliko godina putovao sam službeno kroz šume i polja njekako početkom lipnja, te sam opazio, da su hrastici i seoski šljivici, te voćnjaci morah užasno trpiti od gusjenica, jer su hrastove šume i voćnjaci tada po drugi put lišće izbijati počeli. Vodio me je kolni put do njekog manastira, a putem opazio sam, da je u mananastirskoj dolini većinom sve zeleno i veselo, te da su manastirski voćnjaci i šljivici dobro urodih. Ja sam odmah vozaču primjetio, da ovdje nije bilo gusjenica kao drugdje, kad smo se kroz šumu vozili, te da će kaludjeri obilno imati i šljiva i drugog |