DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1895 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 488 — Prigodom statutarnog uređjenja „zajednice zemalja" trebati će regulirati broj i vrst marve izmedju suovlaštenikah; a naročito nesuovlaštenike primorati, da uplate dvostruki — a i veći pašarinski namet za korist rečene urbarne obćine. Tim postupkom uredili bi se odnošaji suovlašteničkog prava! A sama pako urbar, obćina crpila bi financijalnu korist, I danas postoji „popis marve" u svrhu oporezovanja iste za korist urb. obćine. Prema broju marve razpiše se pašarinski namet, a ne prema broju selištne pripadnosti! Budu li se pako uredili odnošaji suuživanja prema selištnoj pripadnosti, onda će se i odnosni tereti podmirivati na tom temelju, a to je jedini pravni temelj. Nadajmo se stoga, da će se uživanje pašnjaka urediti prema selištnoj pripadnosti. III. Usurpacija pašnjaka. Svakomu je poznato, da se pašnjaci nalaze u blizini sela, te da su okruženi sa granicami. Samo pašnjaci u brdskih predjelih jesu većinom na „absolutnom šumskom tlu", manje više nepristupni, te za inu kulturu većinom neprikladni. Malo ima obćina, koje imaju svoje pašnjake omedjašene, te sa vidljivim i trajnim humkama, šamcevi ili živicom ogradjene. Obćinsko zemljište pristupno je sa svih strana. Poznato nam je stanje našeg ratara i njegova ćud. Akoprem naši slavonski seljaci razmjerno dosta zemlje imaju, te ni ovu racionalno neobradjuju, ipak jim u naravi leži, da moraju i malo jObćinskoga* priorati. Naš seljak misli, ako njegov susjed može priorati uz svoj posjed po koje parče „obćinskog zemljišta" zašto, nebi i on to učinio. Takovim prisvajanjem gubi „zajednica" na površini, a uslied toga može se manji broj marve prehraniti, dočim zajednica nosi sve terete (držav. porez, namet i t. d.) na cielu površinu. Žalostnojetostanje, alijeistina. Tim prisvajanjem umanjuje se prvobitna površina pašnjaka na štetu svih suovlaštenika. Ako je pako ovakova usurpacija stara, onda nastaje velika neprilika za dotičnu zajednicu ili urb. obćinu. Dogadja se često, da i nesuovlaštenic i obćin. zemljišta prisvajaju, te ako su isti i t. zv. ,pravdaši", onda je vrlo teprisvajajn gotno takve iz posjeda iztjerati. Ovakovi prisvajači tjeraju dugotrajne parnice kod suda, dok „posjednik uzurpiranog zemljišta" ustupi zemljište pravom vlastniku ili urbar, obćini. Dokaže li pako takav prisvajač, di je u posjedu okupiranog zemljišta preko 30 godina, onda postaje po gradjanskom zakonu pravim vlastnikom prije posvojenog posjeda. |