DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 441 — Ako bismo isti ovaj zadatak sa formulom sub II. razriešili, onda bi se w sa 4-13 izpostavio, a po tomu se vidi, da u praktične svrbe podpuno formula ad V. udovoljava; nu ako se pako radi o više, nego li 10 godišnjih razdobljih, tada ćemo uporabiti obličak sub II, a ovaj sub I. služi samo u znanstvene svrhe. Ako podredjenu sastojinu kao samostalan gospodarstveni objekt smatramo, onda biva s njom isto tako, kao i sa glavnom sastojinom, pošto vriednost drvne gromade ha prirašćuje po količini i kakvoći, dakle uz a i 6 "/„, a pod okolnosti i uz c ´7o- Želimo li dakle ustanoviti za podredjenu sastojinu a | h + c; onda postupamo po istih pravilih, kako smo to za opredieljenje odnosnih postotaka kod glavne sastojine učinili, nu sa uputnim postotkom ima se posve drugačije. Presler razlikuje 3 vrsti podredjenih sastojina kod proračunavanja postotka w naime: 1. Takovu podredjenu sastojinu, koja usljed sklopa svojih krošnja štiti tlo i time prirast glavne sastojine pospješuje; on naziva ovu koristnom podredjenom sastojinom (der niitzliche Zwischenbestand). 2. Takovu podredjenu sastojinu, koja je obzirom na glavnu sastojinu posve indiferentna, dakle takovu, od koje sjek niti sa probitkom, fa niti sa gubitkom neupliva na prirast glavne sastojine ; ovu naziva on indiferentnom podredjenom sastojinom (der gleichgiltige Zwischenbestand). 3. Štetnu podredjenu sastojinu (der schadliche Zwischenbestand), koja glavnu sastojinu u njezinom prirastu spriečava. Ad 1. Izsječenje takove podredjene sastojine, koja prirast glavne sastojine pospješuje, nemože skoro u obzir doći, pošto i mali gubitak na prirastu vriednog materijala sastojine Ila nadmašuje onaj probitak, koga bi uporabom takove podredjene sastojine postići mogli, odnosno gubitak prirasta sastojine ha mnogo je manji od probitka, što ga Ha vriednim materijalom svojim poluči, ako prvu (ha) neizsječemo. Imade li na pr. Ua m struku vriednost od ha, dakle ^a-»» = Ha i ima li nadalje ha godišnji prirast od a -|- 6 ^ , pa ako bi podjedno izsjek sastojine ha prirast glavne sastojine Ha za đ %. smanjio, onda bi godišnji pošto je po uvodnoj premisi ham Ha, a usljed toga gubitak prirasta na glavnoj sastojini iznašao ; dočim ako podredjenu sastojinu ha ostavimo dalje stajati, to će ona proizvadjati godimice ha -j Ha -—, a uputni postotak pronadje se iz sliedeće jednačbe: ha (0-otv) = ha.-"^j^ |-ifa._ _ ha đ & w z=. a -\- h -\- —— ha TTn = m = -— stoga se netom razvita formula za w dade i u sliedećem obliku izraziti: w==a-\-l/~i[-´md |