DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 472 — Bugarski obrt sa drveninom. Drvenina, izrađjena za različito pokućtvo i za građju, te za tesarski i stolarski obrt, uvezena je u Bugarsku u godini 1894. u vrieđ nosti ođ 5,244.115 franaka, ođ koje svote ođpađa na Austro-Ugarsku 4 milijuna franaka. Tvorivno drvo nalazi dobru prođju, prem ima u Bugarskoj velikih Suma, u kojih bi se moglo u obilju takovog drveta proizvadjati, pa je ipak iz Anstro-Ugarske ovako vo drvo u Bugarsku u vriednosti od 3 milijuna franaka uvezeno. I iz Rumunjske, Srbije, te Turske uvezeno je u Bugarsku tvorivno drvo u vriednosti od 360.000 franaka. U Belovi nalazi se od 4 godine njeko dioničarsko družtvo za stolarstvo i za iz rađjivanje pokudtva, ali ovo družtvo radi do sad sa gubitkom. I u Sofiji nedavno je podignuta jedna tvornica za izradjivanje pokudtva iz mekog drveta, a priugotavlja ista i drveni obšiv za prozore i vrata. Nu ova tvornica mora osim dasaka sve drugo po trebito drvo dobavljati iz Austro-Ugarske. Ali ni ova tvornica nemože se natjecati sa svojimi proizvodi sa austro-ugarskimi slifinimi proizvodi. Pokudtvo ođ savijenog drveta dobavlja Bugarska i sada iz austro-ugarske monarkije. Za bačvarstvo potrebito drvo uvezeno je u Bugarsku god. 1894. u vriednosti od 53.000 franaka. Pita se: 1. Kod hoje vrsti divlje peradi velimo, da se ^gnjezdi", odnosno kojimi je svojstvi takova perad po prirodi obdarena, da joj naziv „gnjezdi" pripada? 2. Kod koje vrsti divlje peradi velimo, đa se „mriesti " i zašto takav naziv narod rabi ? 3. Kod koje vrsti divlje peradi kažemo, đa se „pari" , te koja svojstva ima takova perad po prirodi? 4. Zašto se one na trgu Franje Josipa u dvored posadjene javorov e sadnice duž ceste pokraj kuće dražtva sv. Jerolima u Zagrebu do drž. kolodvora nemogu oporaviti uz svu pomnjivu njegu gradskog vrtljara, dapače počimaju redom pogibati? Koji je tomu uzrok i na kakav način moglo bi se tomu pomoći ? Na točke 1, 2 i 3 primjećujem, da ova pitanja nijesu bas obična, a poznato mi je, đa se o ovih pitanjih nije nigdje razpravljalo, te će naši lovci kao motritelji životinja imati priliku, đa jih sad razjasne. Na točku 4 primjećujem, đa su sadnice prije presađjivanja u sklopu drugog drveća rasle, te su iz panja i korienja ponikle, a imadu dovoljno i razgranjeno (razvrieženo) korienje. J. E. Dražba stabala. Dana 4. studenoga 1895. obdržavati će se kod podpisanog ureda dražba putem pismenih ponuda na stabla, kako slieđi: 1. U srezu Krndiji okružju VI. do IX. na 1808 hrastovah i 1 briest sa ukupnom procjenom od 13.533 m^ liesa i 5359 m´ gorivih drva sa izkličnom cienom od 137.239 for. 06 novč. 2. U srezu Krndiji okružju XII. đo XVI. na 2351 hrast i 56 briesta sa ukupnom procjenom liesa ođ 15.895 m´´ i 6351 m´ gorivnih drva sa izkličnom cienom od 161.509 for. 12 novč. 3. U srezu Evinbudjak okružju XIV. na 230 hrastova sa ukupnom procjenom ođ 885 m* liesa sa izkličnom cienom ođ 6103 for. 30 novč. 4. U srezu Nartak okružju I. na 1045 hrastova sa ukupnom procjenom od 1078 m^ liesa, sa izkličnom cienom od 6044 for. 19 novč. 5. U srezu Dvorjane okružju VII. na 73 hrasta procjenjenih na 473 m´ liesa, sa izkličnim cienom ođ 3541 for. 32 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 473 — Obdeniti uvjeti ove dražbe jesu: a) Dražba će ta uzsljediti samo putem pismenih ponuda, ter ponuda veže nudioca odmah, fiim ju je predao. b) Samo na one ponude de se obzir uzeti, koje budu predane do 11 sati prije podne dana 4. stadenoga 1895. kod podpisanog ureda i koje budu providjene sa žaobinom od 5 % izklične vrieđnosti pojedine skupine onih hrastova, na koju ponuda glasila budu. c) Dražbatelji (nudioci) imađu u ponudi navesti, da su im uvjeti ove dražbe i prodaje podpuno poznati, i da se na iste bezuvjetno obvezuju. d) Ponude moraju biti valjano zapečadene i na omotu nositi napis: , ponuda za dražbu stabala za dan 4. studenoga 1895. ođredjenu." e) Rok za uplatu kupovine ustanovljen je za skupine na 14 dana nakon odobrenja prihvaćene ponude i prije početka izradbe stabala. f) Rok za izradbu stabala navedenih pojedinih skupina, ustanovljuje se na dobu do konca ožujko 1896. osim skupine iztaknute naprvo pod točkom 1 i 2, za koje se taj rok ustanovljuje samim ugovorom. g) Ogranke, ovršine i sve odpadke prodanih stabala od skupina pod točkom 3 do 5 naprvo iztaknutih, mora kupac ostaviti na licu mjesta na razpolaganje imovnoj obćini II. banskoj, dočim od skupine pod točkom 1. izkazane, mora kupac imovnoj obdini II, banskoj po volji odabrano gorivo samo drva u množini od 3 732 m´ prepustiti na povoljno razpolaganje. Od skupine pod točkom 2 iztaknute, prodaje se drvna gromađa za lies zajedno sa drvnom gromadom gorive sposobnosti u cjelosti. Pobližji uvjeti stoje svakomu na uvid za uredovnih satova kod po dpisanoga ureda i područne mu kotarske šumarije I. u Dubici, II. u Dvoru i III. u Mečenčani. Šumsko-gospođarstveni ured imovne obdine II. banske. U Petrinji, dne 19. rujna 1895. Prodaja starih hrastovih i inih stabala. Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu prodati de dne 23. studena 1895. oko 11 sata prije podne putem pismenih ponuda u srezu „Čazma" sjekoredu VII. kr. šumarije Draganačke na površini od 43169 katast. jutara nalazeda se 3142 hzastova i 15800 jasenova, brestova, grabova i bukova stabla. Pobližji uvjeti mogu se uviditi kod podpisanog kr. šumarskog ravnateljstva. Kr. šumarsko ravnateljstvo. U Zagrebu, dne 24. listopada 1895. Stiglo kod zaključka „Šum. lista". Umrli. U Sarajevu umro je 11. listopada t. g, kod zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu namješteni šumarski savjetnik R. Pfo b u 60 god. zaslužnog svog života na polju šumske struke. — Na 25. listopada t. g. umro je obce ljubljeni kot. šumar gradiške imovne obdine Vjenceslav Star y u Novskoj. Pokojnik rodom iz Češke služio je u tom svojstvu neprekidno počam od god. 1876. Bio je vrlo revan i čestit šumar. Lahka im zemlja! Uredjuje odgovorni urednik Vatr. Rački, kr. zemalj. šumar, nadzornik — Tisak C. Albrechta. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
SADRŽAJ. strana Pok/onsfvena deputacija pređsjedničtva, upravljajućeg odbora i članova pozvanika hrv.-slav. šumarskog druztva kod Njegovog ces. i kr. apostol. Veličanstva Franje Josipa I. cara austrijskoga, apostol, kralja Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i t. d. i t. d. 435—436 Nješto iz nauke o prirastu. Piše D. K—s. (Svršetak) 436—443 Procjena šumskog ploda. Piše Mijo Kađošević. (Svršetak) 444—457 0 pošumljivanju u francezkih Alpah i u Pirenejih. (U moskovskom šumarskom odsjeku predavao Z. Z. Kerni). 458—463 Listak, Osobne viesti: Premještenje 463 Šumarsko i gospodarsko knjižtvo: 463 — 464 Sa drvarskog tržišta: Ugarska statistika o šumah i trgovini sa drvi 464 — 465 Različite viesti: \ Cliambrelent. — Pucanje na golube u Ilidži 466—467 Sitnice : Lovište kr. gospodarskog i šumarskog uSilišta u Križevcih. — Njuh u puževah. — Stroj za gotovo izradjivanje dužica za burad (baSve). — Stroj za oblenje đnica. — Okružnica i molba za popunjenje domaće sbirke ptica. — Prihod poreza na lov i puške. — Sada i kod nas rieđko drvo. — Vlastela, koja bi si htjela urediti ribnjake ili ribane. — Odnošaji šumarstva u Poljskoj — Bugarski obrt sa drveninom.. . 467—472 Pita se? 472 Dražbastabala 472—473 Prodaja starih hrastovih i inih stabala 473 Stiglo kod zaključka ,Šumar, lista" 473 |