DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 472 — Bugarski obrt sa drveninom. Drvenina, izrađjena za različito pokućtvo i za građju, te za tesarski i stolarski obrt, uvezena je u Bugarsku u godini 1894. u vrieđ nosti ođ 5,244.115 franaka, ođ koje svote ođpađa na Austro-Ugarsku 4 milijuna franaka. Tvorivno drvo nalazi dobru prođju, prem ima u Bugarskoj velikih Suma, u kojih bi se moglo u obilju takovog drveta proizvadjati, pa je ipak iz Anstro-Ugarske ovako vo drvo u Bugarsku u vriednosti od 3 milijuna franaka uvezeno. I iz Rumunjske, Srbije, te Turske uvezeno je u Bugarsku tvorivno drvo u vriednosti od 360.000 franaka. U Belovi nalazi se od 4 godine njeko dioničarsko družtvo za stolarstvo i za iz rađjivanje pokudtva, ali ovo družtvo radi do sad sa gubitkom. I u Sofiji nedavno je podignuta jedna tvornica za izradjivanje pokudtva iz mekog drveta, a priugotavlja ista i drveni obšiv za prozore i vrata. Nu ova tvornica mora osim dasaka sve drugo po trebito drvo dobavljati iz Austro-Ugarske. Ali ni ova tvornica nemože se natjecati sa svojimi proizvodi sa austro-ugarskimi slifinimi proizvodi. Pokudtvo ođ savijenog drveta dobavlja Bugarska i sada iz austro-ugarske monarkije. Za bačvarstvo potrebito drvo uvezeno je u Bugarsku god. 1894. u vriednosti od 53.000 franaka. Pita se: 1. Kod hoje vrsti divlje peradi velimo, da se ^gnjezdi", odnosno kojimi je svojstvi takova perad po prirodi obdarena, da joj naziv „gnjezdi" pripada? 2. Kod koje vrsti divlje peradi velimo, đa se „mriesti " i zašto takav naziv narod rabi ? 3. Kod koje vrsti divlje peradi kažemo, đa se „pari" , te koja svojstva ima takova perad po prirodi? 4. Zašto se one na trgu Franje Josipa u dvored posadjene javorov e sadnice duž ceste pokraj kuće dražtva sv. Jerolima u Zagrebu do drž. kolodvora nemogu oporaviti uz svu pomnjivu njegu gradskog vrtljara, dapače počimaju redom pogibati? Koji je tomu uzrok i na kakav način moglo bi se tomu pomoći ? Na točke 1, 2 i 3 primjećujem, da ova pitanja nijesu bas obična, a poznato mi je, đa se o ovih pitanjih nije nigdje razpravljalo, te će naši lovci kao motritelji životinja imati priliku, đa jih sad razjasne. Na točku 4 primjećujem, đa su sadnice prije presađjivanja u sklopu drugog drveća rasle, te su iz panja i korienja ponikle, a imadu dovoljno i razgranjeno (razvrieženo) korienje. J. E. Dražba stabala. Dana 4. studenoga 1895. obdržavati će se kod podpisanog ureda dražba putem pismenih ponuda na stabla, kako slieđi: 1. U srezu Krndiji okružju VI. do IX. na 1808 hrastovah i 1 briest sa ukupnom procjenom od 13.533 m^ liesa i 5359 m´ gorivih drva sa izkličnom cienom od 137.239 for. 06 novč. 2. U srezu Krndiji okružju XII. đo XVI. na 2351 hrast i 56 briesta sa ukupnom procjenom liesa ođ 15.895 m´´ i 6351 m´ gorivnih drva sa izkličnom cienom od 161.509 for. 12 novč. 3. U srezu Evinbudjak okružju XIV. na 230 hrastova sa ukupnom procjenom ođ 885 m* liesa sa izkličnom cienom ođ 6103 for. 30 novč. 4. U srezu Nartak okružju I. na 1045 hrastova sa ukupnom procjenom od 1078 m^ liesa, sa izkličnom cienom od 6044 for. 19 novč. 5. U srezu Dvorjane okružju VII. na 73 hrasta procjenjenih na 473 m´ liesa, sa izkličnim cienom ođ 3541 for. 32 novč. |