DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 470 — živati, a podjeđno oteše dnice s obe strane. Stroj radi sa dva rukokreta. S jednim se rukokretom uklađa ili uloži dnica u stroj, kada mirno stoji, dofiim se s drugim rukokretom stroj umetne, te se u isti čas dnica obli (zaokruži) i oteše. Okružnica i molba za popunjenje dotnaće sbirka ptica i uputa, kako valja prirediti i pošiljati mrtve ptice nar. zoololkom mazeju iz daljih krajeva naše zemlje. — Višegodišnje izkustvo pokazalo je ravnateljstvu narodnoga zooložkoga muzeja u Zagrebu, da razmjerno prema dragim zemljama i narodima ima žalibog vrlo malo naših ljudi, koji bi se sjećali hrvatskoga zavoda, premda se nebi smjelo zaboraviti, da je baš nar. muzej prvi zavod u Zagrebu, što ga posjećuje svaki strani ućenjak, svaki strani putnik, te da upravo prema stanju ovoga zavoda sudi o kulturnoj snazi hrvatskoga naroda, budući da su strancu naši ostali viši učevai zavodi: akademija znaaosti i hrvatsko sveućilište više manje nepristupni radi neznanja našega jezika. Stoga se ravnateljstvo tvrđo nada, da će ovo njekoliko rieSi biti dovoljno, a da se i Hrvati lovci odsele bolje pobrinu za zooložki muzej. Izkustvo je nadalje pokazalo, da su se veoma mnoge zanimive ptice, što su nam došle od ono njekoliko prijatelja zavoda, osobito iz daljih krajeva pokvarile putem, osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju mrtve ptice u dalje krajeve. 1. Svakoj ptici imade se prema velefiini njekoliko kapljica — kod velikih jedna žlica .— jake žeste zaliti u grlo, najbolje ako je žesti dodano nešto salicila, a usta kudjeljom ili vatom začepiti, da tekućina ne izcuri. Kod ptica, koje se hrane ribom, imade se prije i guša očistiti stiskanjem. Preporuća se takodjer, da se i u šupak ulije žeste, a zatim začepi. (Ako je ptica krvlju omrljana, da bi dobro bilo, da se tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv ne upije. Onda se sadra odstrani, a dotično se mjesto pokrije bugačicom). 2. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinski papir i onda sve skupa u čvrst papir za omote. Na pošiljki neka se napiše: „Toplina štetna. Ptice za nadjevanje." Dokle nije ptica zamotana, imade se čuvati, da do nje ne dodju muhe. 3. Za svaku pticu treba tačno zabilježiti dan i mjesto, gdje j e ubijena , jer drugačije nema prave vriednosti za sustavnu zbirku. Bilo bi osobito željeti, da se pridoda i mjesto hrvatsko ime dotične vrste. 4. Za stroge zime svako je priredjivanje gotovo suvišno. Prihod poreza na lov i puške iznosio je godine 1893. u Hrvatskoj i Slavoniji 33357 for. a u Magjarskoj 412.072 for. Sada i kod nas riedko drvo. Prigodom boravka ugar. ministara na plitvičkih jezerih iznenadiše se gosti, što su ondje našli šumicu od tisovine (taxu8 baccata). Tiso vine ima sad jog samo u perivojih ili u visokih nepristupnih gorah, ponješto ima tiso vine kao uštrkano stablo u šumali imovne obdine ogulinske i otočke, te u šumah našeg gorskog kotara. I kod plitvičkih jezerih posjekli su seljaci tisu većim dielom, praveć iz tisovine žlice, lule i ino posudje. Još je preostala tisova šumica blizu plitvičkih je zera od kakovih 100 stabala, jer je skoro nepristupna. Tisa raste sporo, a može 500—600 god. doživiti. Jedna tisa raste i pred nadbiskupskim dvorom u Zagrebu, koja mjeri u promjeru 230 centm. Drugo takovo drvo u promjeru od 240 ceutm. nalazi se u vrtu gdje. Appel u Varaždinu, a može mu biti 400 god. U koliko se zna, nalazi se u Hrvatskoj samo još jedna starija tisa, naime ona u perivoju g. 0. pl. Pongratza u Čulincih kod Vinice. Ovo drvo je vrlo bujno uzraslo, a ima u premjeru 322 centm., te će mu biti preko 500 god. I na našem Kalniku ima tisovine, ali je već i to drvo ondje vrlo riedko. |