DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 4G4 — Grashey 0. „Praktisches Hanđbuch fur Jager, 9 —11 Lieferg. 40, Stuttgart, C. Hoffmanische Veilagsbuchhanđlung. Ciena 1 mrk. Hufnage l L. ,Anleitung zur Furhrung đes Tagesbuches fiir đie forstl. Staatsprufungen", gr. 8", Wien Wil. Frick. Ciena 1. mrk. Neumeiste r M. „Fiitterung đes Eđel-u. Rothwilđes". Mit Fiitterungs-Tabellen, gr. 8" (48 S.) Freiberg Craz u. Gerbach. Ciena 1.50 mrk. Baenit z đr. G. „Lehrbueh der Chemie u. Mineralogie unter besonđ. Beriickgichtigung der chemisch, Technologie in popula. Dartellung" (Mit 215 in đen Text geđrukt. Holzschnitten u, 1 Farbentafi. 6 Aufl gr.) Biefeid Velhagen & Klasingj. Ciena 3 mrk. Sa drvarskog tržišta. Ugarska statistika o šumah i trgovini sa đrvi. Nedavno izašao je izpođ štampe II. svezak „ugarskog statističkog ljetopisa" za god. 1894. Ova ljetopis izdan je po nalogu kr. ugar. ministarstva za trgovinu, a sastavljen je po kr. ugar. statističkom uredu u Buđapešti Redakciju ljetopisa obavio je upravitelj statističkog ureda dr. Josip pl. Jekelfalussi. Potrebite statističke podatke za Hrvatsku i Slavoniju podao je naš učeni predstojnik statističkog ureda Milan pl. Zoričid. Mi ćemo iz ovoga ljetopisa u izvadku priobćiti samo one podatke, koje se odnose na šumarstvo i promet sa drvi u Ugarskoj. Sume u eieloj Ugarskoj zapremaju površinu od 9,103 000 hekt., a od toga pada na Ugarsku u užjem smislu, te na Sedmogradsku 7,575.000 hekt., na Rieku 0-252 hkt. i na Hrvatsku i Slavoniju 1,528.000 hekt. Od šumišta Ugarske spada na povjerbeničke šume 572.005 hekt , na suposjedne gume 953.870 hekt. i 1,386.140 hekt. na municipalne i obdinske šnme. Po svojstvu tla ima 447.318 hekt. zaštitnih šuma, 6,026.268 hekt. na uvjetnom i 992.879 na bezuvjetnom šum. tlu. Po vrsti drveda ima u Ugarskoj sa Sedmogradskom 2,128.902 hekt. hrastika (128-08%), 3,772.663 hekt. bukvika i inih vrsti listnjača (49-767„), te 1680 100 hekt. jelika (22´16´´y´(,), dočim na Rieku odpada 66 hekt. hrastika i 606 hekt. bukvika. Po značaju posjednika za gospodarenje obvezatnih šuma, koje sačinjavaju 65" Q od ukupnog šum. područja spada 1, 159 554 hekt. (15.3´´/o) državi, 1,550.64 hekt. (22-22´´/g) gradskim i seoskim obdinam, 496.907 hekt. (6.55%) crkvenim obdinam, 635.121 hekt. (7´067„) povjerbenim, 976.776 hekt, (12-887,) komposesoratom, 148 218 hekt. (l-967o) dioničkim družtva«, 78365 hekt. (l´OS) raznim javnim i privatnim družtvam. Šume grada Rieke sa 609 hekt. jesu vlastničtvo grada Rieke. Broj osoba, koje si zaslugu sticaju kod šumarstva, bio je god. 1894. u Ugarskoj 22.731, u Hrvatskoj i Slavoniji 2039, dakle ukupno 14.769 osoba. Broj osoba, koje se bave kod obrfa sa drvi, nije se prema god. 1893. ništa promienio, te je takvih osoba bilo u Ugarskoj sa Sedmogradskom 78.262. na Bieci 385 a u Hrvatskoj i Slavoniji 14.975 dakle, ukupno 93.625(1302%.) Od svih osoba boravilo je u parnih pilanah i u pilah na vođu 6.716 (u Ugarskoj 4972, u Hrv. i Slavoniji 5155) i 622 sa izradjivanjem krovnih daščica (šindre) te dasaka u Ugarskoj. Obzirom na dotične podatke iz ljetopisa za g. 1894. kojih podataka u ljetopisu za g. 1894. žalibože ueima, izpostavlja se, daje 757o potanko izkazanih osoba kod velikih poduzeća u službi namješteno bilo. G. 1893. bilo je u Ugarskoj 59 poduzeda sa parnimi pilami i pilami na vodu i sa 3523 pomodnih osoba, u Hrv. i Slavoniji 12 takovih poduzeda sa 1486. pomodnih osoba, ukupno 71 poduzeće sa 5008 pomodnih osoba. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 465 — Sa proizvađjanjem dužica bave se u Ugarskoj dva poduzeća sa 355 osoba, u Hr7. i Slavoniji jedno poduzeće sa 41 osobom, ukupno tri peduzeća sa 355 osoba sa 203 pomoćnih osoba. Proizvođitelja podvalaka bilo je u Ugarskoj 6 sa 206 osoba, a izraditelja dužica i podvalaka u Ugarskoj 5 sa 355 radnika, u Hrv. i Slavoniji 41 sa 3 946 radnika, dakle ukupno 46 poduzetnika sa 4301 pomoćnih osoba. Drvot žaca bilo je god. 1894. u Ugarskoj 5701, na Rieci 170, a u Hrvat, i Slavoniji 618, ukupno 6489, đoćim se je 396 osoba bavilo trgovinom sa drvi samo nnzgredno. O uvozu i izvozu drvenine predočuje pravu sliku sliedeća poredba : Uvezeno je samo rezane (piljene) robe iz mekog đrveta i to: metr. centi u vriednosti 1891 god 1,090.231 ... . for. 3,211.000 1892 „ ... . 1,391.028 . . . . „ 4,034,000 1893 ..... 1,942.433 . . . . „ 5 563.000 Nasuprot izvezen o je liesa mekanog i tvrdog, te tvorivnog gradjevnog drveta: metr. centi u vriednosti 1891 god. . . . 579.243 . . . for. 1,564.000 . 1892 „. . 563.522 . . . 1,522.000 1893 „ . . . 618.539 . . . „ 1,701.000 Izvezen o je liesa tvorivnog đrveta tvrdog: metr. centi u vriednosti 1891 god. ... . 683.911 . . . for. 1,307.000 1892 „ ... . 489.341 . . . 1,3 19.000 1893 „ ... . 568.281 . . . 2,281.000 Osim toga izrez eno je piljene mekane robe: metr. eenti u vriednosti 1891 god 450.856 . . . for. 2,255.000 1892 „ . . . . 531.692 . . . „ 1,728.000 1893 „ ... . 566.682 . . . 2,120.000 Izvezen o je piljene tvrde robe: metr. centi u vriednosti 1891 god 1,197.969 . . . for. 4,385.000 1892 „ ... . 1,152.829 . . . „ 3.862.000 1883 „ ... . 1,200.802 . . . „ 4,810.000 Dužica izvezeno je: metr, centi u vriednosti 1891 god 67,178 800 . . . for. 15,887.000 1892 „ . . . . 39,645.235 . . . „ 10,882.000 1893 „ . . . . 57,321.068 . . . „ 13,153.000 Sav izvo z iznaša dakle: metr. centi u vriednosti 1891 god 3,599.195 . . . for. 27,399,000 1892 ... . „ 19,413.000 .... 3,374.719 .... 1893 ... . 3,561.650„ 24,065.000 .... .... S toga je veća vriednost izvoza naprama uvozu: 1891 god za for. 22,188.000 1892 „ . I . . „ „ 15,379.000 1893 „ . . . . „ „ 18,502.000 Iz ovih podataka razabire se, koliko ogromne svote ulažu drvotržci u Ugarskoj, te u Hrv. i Slavoniji u djelatnost naše trgovaSke bilance. God. 1894. bila je po svoj prilici mnogo povoljnija u izvozu robe, što će se kasnije izpostaviti. |