DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1895 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 463 — ove vriednosti, koju imaju kamenite; sada su ih ved i prestali graditi u Francezkoj, jer su one radi čestih popravaka skuplje, nego od kamena. Kamenitih brana ima tri vrsti: cementirane, suhe i mješovite; u zadnjem slučaju strana lica (pročelje) zida se sa cementom, a tielo od suhog zida. Najtrajnije su cementirane brane, nu one su i najskuplje. Brane mješovitog zidanja postižu se mnogo jeftinije i u mnogih slučajevih mogu podpuno zamieniti cementirane. Žive brane grade se na krajnjh ograncih potoka; njihova dužina odvisi od mjestnih zahtjeva, a visina je Va metra. Kamenite brane od suhih naslaga prave se ne riedko na mjesto živih brana ondje, gdje ima u izobilju kamena; one se grade na visinu oko jednog metra. Gospodin Tratoda s počeo je posliednih godina na perimetru Seyne sa boljim uspjehom rabiti omorikovo kiće mjesto skupih živih pregrada. On slaže po dnu od korita red omorikovih grana, dugačkih dva do dva i pol metra. Grane se polažu tanjim krajem gore, na više naslaga od grana pričvršćava se ozgo motkama, koje se privežu uz kolje, zabito na obijuh stranah korita: Tokom vode naplavlja se zemlja, koja izpunjava sve medju prostore izmedju položenih grana. Na taj način izravnjava se korito; zemlja se naskoro zastre travom, poslie čega se pristupa k zasadjivanju sadnica. Ako je korito veoma duboko, onda nije jedna naslaga granja dovoljna za njegovo izravnanje. U tom slučaju slaže se na naneseni sloj zemlje drugi red omorikovog granja, a ako se pokaže, da je to malo, onda se polaže i treći red grana, čim se korito poravna i trava na nanesenoj zemlji pokaže, odmah se zatim pristupa k sadnji Takav način izravnanja krajnjih ogranaka gorskoga potoka ne stoji vrlo skupo, osobito ako se u blizini nalazi omorikovih mladika prikladnih za proredjivanje. (Svršiti će se). XjiSTJk.:K:. Osobne viesti. PremjeStenje. Kod ogulinske imovne obdine premješteni su đosadanji upravitelj u Rakovici Mato Moćan, Mijo KriSković kot. šumar u Brinju i kot. žumar u Plaški, Donadin i Ivan i to: prvi kao upravitelj šumarije u Plaški, drugi kao kot. šumar u Rakovicu, a potonji kao kot. šumar, u Brinju. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Nedavno izašle su izpod štampe sliedeće knjige: Alte n P. V. „Versuche u. Erffahrnngen mit Rotbbuchen — Nutzholz" gr. 8**, 48 S. Berlin, Julius Springer. Ciena 1 mrk. Prank, A. B. „Die Krankheiten đer Pflanzen," 8 Lieferg., Breslau Ed. Trewend. Ciena 1.80 mrk. |