DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 426 — Pojedina stabla mjere u promjeru 36 stopa, a obiSno su debela 2 mtr. Ovakova stabla leže u smjeru od sjevero-iztoka prama jugo-zapadu, te su skoro sva bez korienja, mjestimice na polak prebijena. Znameniti turski botaničar Ismajil Beg, koji je jo5 i sa drugima botaničarima ovakova stabla iztraživao, nije mogao do sad ustanoviti, kakova su to drveća. Po vanjštini slična su ova ogromna stabla običnim hrastovim, dočim je srž veoma smolovita, te gori žestoko poput baklje. Kod gorenja izbija iz takovog đrveta njekakav čudnovato mirisavi dim. Mjestni žitelji počeli su sada izkapati takova stabla, pa neće dugo potrajati, to de nestati svaki trag ovim gorostasom drevne prošlosti. Neprijatelji riba. Međju biline, koje su ribam štetne, brojimo ponajprije Elodea canadensis (Wa8serpest), koja stojeće vode a i manje rieke tako obraste, da ribe u njoj pogibaju; isto tako štetna je po ribe prava močvarnica Biđens cernua (Zweizahn). Ali mnogo su štetniji ribami gribovi, osobito pak plieaan i cjeputci (Sohyzomycetes), Najopasniji su oni u plodovištih, gdje prevuku jaja i ribe tako, da usljeđ toga poginuti moraju. Opazilo se nadalje, da je voda, koja dolazi iz poplavljenih livada natrag u jezero, ribaru škodljiva, te da su ribe uslied toga u velikom broju pogibale. Uzrok tomu, neima se tražiti toliko u kakvoći zemlje ili u raznih travah, koje se nalaze na tako poplavjenoj livadi, već će više biti uzrok tomu množina trulih organskih tvari, koja je voda izprala i u ribnjak donjela. Isto tako može već nagla pljuskavica, koja donosi vodu iz livada, ribam škodljiva biti, pošto se na ovakovih livada, osobito za toplog i vlažnog vremena, u uginulih biliuskih čestih nalazi uvjek velika množina bakterija. Medju sisavci imađu ribe samo dva važnija neprijatelja, a to su vidra i vođeni voluhar. Ali zato nalazimo veći broj neprijatelja medju pticama, koje love ribe bilo samo prigodice, bilo pak, da izključivo samo od njih živu. Izmedju sijaset ptica, koje ribu love i njom se hrane, iztiču se osobito sliedeće: jastrebar (Plussađler, Pandion haliaetus), lunja crnkasta (Falco ater, der schwarzbraune Milan,) sve vrsti čapalja, galebova, čigra ili ribolovka, gnjurica i pataka uz mnogo drugih. Od gmazova obzira je važna zelena žaba ili kreketuša. Od zareznika štetni su ribam vodeni kornjaši, osobito pako fam. Djtiscus, štetne su libele ili gospođjice (Wasserjungfer, Libellen), koje u vodah žive, te su štetne ribam kao razvijeni zareznik i kao ličinka. Nametnici riba sačinjavaju ogroman broj, a taj se sastoji najviše iz raznih crva, iz najmanjih vrsti raznih koiepnjaka i nevida. Bolest riba zvana kozice (Pockenkrakheit) pokazuje se time, da se na Ijuskah ribe pokazuju modro-sive, gusto-sluzave pjege, koje se po cielom tielu ribe razprostranjuju. U ovih pjegah pričvrste se sitni nevidi, što prouzročuje upalu kože. Osim toga pokazuje se kod ribe, osobito pak jegulje vrlo često šuga i to u malimi poput lece velikimi mjehurići, koji su gusto sluzastom tekućinom napunjeni. U redu crva nalazimo kao štetnike trakavice i oblenjake (Band u. Rundwiirmer), koji dolaze većim djelom u crievih, ali djelomice i u mišicah. I medju korepnjacl nalazimo nametnika riba, osobito pak Lernaea, Argulus, Ergasilus, koji medju krapovi veliku štetu počiniti znadu. B. K — š. Šume i šumska uprava u području županije požežke. U Požegi doštampana je knjiga sa 99 stanica pod nadpisom : „Izvješće upravnog odbora županije požežke o poslovanju za god. 1894 ; zatim kr. podžupana iste županije ob uredovnom djelovanju kr. žup. oblasti u Požegi i p ođručnihjoj kr. kotarskih oblasti za vrieme odl.siečnja do31. prosinca 1894,", te ćemo ovdje priobćiti samo ono, što se tiče lih šumarstva u području rečene županije u svrhu, da se naši stručari upoznaju sa šumskimi prilikami ubavog kraja požežkog. |