DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 41 <-- 41 --> PDF |
»- 425 — U županiji bjelovarsko-knževačkoj: Stara crkva BV. Križa u Križevcih, gotiSka crkva Franjevacah u Kloštru Ivaniću, stari grad G-jurgjevac iz god. 1488 , Garid-grad i kapela u Palešniku, crkvica u Bojanki, stara kelska grobišta u pieskima u Podravini, Jelen-grad kod gornje Jelenske, manastir i crkva lepavinska iz god. 1580., grad Kalnik — Fotograf Ink iostri. U županiji požežkoj, fotograf Inkiostri : stari grad Vrhovac kraj Požege, Velika, templarska kapelica na groblju u Kobašu, gradine Stupčanice i Dobra kuia u u Velikoj Bastaji, gotička kapelica sv. Ane u V. Bastaji, ruševine benektinske opatije u Bieli, ruševine samostana sv. Helene u Bieli, gradina u Čakovcu, Karaengrad u Buču. Starigrad u Pakracu. U županiji virovitičkoj, fotograf Hod ina: ruševine Erdut, Valpovo, Kologjvar kraj Čepina, Ružica kraj Orahovioe, Bedem-grad kraj Našicah i SpišićBukovica; stolna crkva u Djakovu, Vodopad na Jankovcu, grb grofova PejacsevicsVirovitičkib uklesan u kamen. U žup. sriemskoj, isti fotograf: ruševine starog grada u Iloku, stara r. k. crkva u Šaren-građu ili ruševina Sarengrad i Kapela „gospe od mira," u kojoj je g. 1699, skljopljen karlovački mir. Sitnice. Praktično mjerenje stabala. Svakako zavisi u različitih okolnostih, dali demo kod mjerenja stabala upotrebiti letvu (motku) ili mjeraču vrpcu. Najviše se rabi mjerača letva kod mjerenja stabala. Prednost ima takova letva tu, Sto nam pri mjerenju daje sigurne podatke, a osim toga može se ovakova letva načiniti skoro bez ikakvog troška. Kakovu prednost ima ocjelova mjerača vrbca od mjerače letve, može se lako prosuditi po tomu, što se mjerenje brzo obavljati može, — imenito u sječinah, gdje stabla na blizu leže. Osim toga netrebamo mjeriti točku srednjega promjera, nego ju možemo bez zaprieke pronaći. Obične prtene (platnene) mjerače vrbce jesu na štetu stoga, što se njihova duljina često mienja, te stoga moramo duljinu takove vrbse više put kušati na stablu, koje je prije točno izmjereno bilo u svrhu, da vidimo, da li se nije duljina vrbce promjenila. Takovu vrbcu težko je izpraviti, a ako se šnjome mjeri, onda mogu i kod mjerenja stabala po duljini velike pogrieške nastati. Odjeća od drveta. Neima dvojbe, da de se skoro početi prodavati odjeća od drveta, jer će biti jeftinija i trajnija od svake druge latkovine. Do sada pravio se doduše drvni pamuk iz drvnih vlakna, koji je sličan običnomu suknu, ako se takova vlakna tkeju. Nu nova tkanina, kako dokazuje patentni tehnički ured Kich, Liidersa u Gorlitzu, proizvadja se iz borovog i jelovog drveta tako, da se ovakovo drvo na komadiće raztrga, te onda nekim lučbenim postupkom bieli. Poslie toga postupka može se ovakovo razdrobljeno drvo na različiti način upriličiti u bielu i mekanu kašu, koja se onda pomoćju perforiranih ploča tlaci. Preostavši konci suše se parom i onda se tkaju, Ovakova tvorina može se vrlo jeftino načiniti, a ima liepo lice, te se može bojadisati, kako se hoće. Po svoj prilici, da će se ta tvorina ponajprije prodavati kao imitacija pravoga pamuka. Propala šuma u Turskoj. Za arheologe i botaničare puklo je široko polje za iztraživanje pokraj Biledšika, naime u mjestancu Gelbazanu. Nedavno pronašli su težaci kod kopanja treseta njoku propalu šumu, a mjestimice proviruju na površinu ciela cielcata ogromna stabla, budud leže na širokoj pjeskovitoj podlozi (steralju), skoje se je gornji steralj crnice naokolo udubio. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 426 — Pojedina stabla mjere u promjeru 36 stopa, a obiSno su debela 2 mtr. Ovakova stabla leže u smjeru od sjevero-iztoka prama jugo-zapadu, te su skoro sva bez korienja, mjestimice na polak prebijena. Znameniti turski botaničar Ismajil Beg, koji je jo5 i sa drugima botaničarima ovakova stabla iztraživao, nije mogao do sad ustanoviti, kakova su to drveća. Po vanjštini slična su ova ogromna stabla običnim hrastovim, dočim je srž veoma smolovita, te gori žestoko poput baklje. Kod gorenja izbija iz takovog đrveta njekakav čudnovato mirisavi dim. Mjestni žitelji počeli su sada izkapati takova stabla, pa neće dugo potrajati, to de nestati svaki trag ovim gorostasom drevne prošlosti. Neprijatelji riba. Međju biline, koje su ribam štetne, brojimo ponajprije Elodea canadensis (Wa8serpest), koja stojeće vode a i manje rieke tako obraste, da ribe u njoj pogibaju; isto tako štetna je po ribe prava močvarnica Biđens cernua (Zweizahn). Ali mnogo su štetniji ribami gribovi, osobito pak plieaan i cjeputci (Sohyzomycetes), Najopasniji su oni u plodovištih, gdje prevuku jaja i ribe tako, da usljeđ toga poginuti moraju. Opazilo se nadalje, da je voda, koja dolazi iz poplavljenih livada natrag u jezero, ribaru škodljiva, te da su ribe uslied toga u velikom broju pogibale. Uzrok tomu, neima se tražiti toliko u kakvoći zemlje ili u raznih travah, koje se nalaze na tako poplavjenoj livadi, već će više biti uzrok tomu množina trulih organskih tvari, koja je voda izprala i u ribnjak donjela. Isto tako može već nagla pljuskavica, koja donosi vodu iz livada, ribam škodljiva biti, pošto se na ovakovih livada, osobito za toplog i vlažnog vremena, u uginulih biliuskih čestih nalazi uvjek velika množina bakterija. Medju sisavci imađu ribe samo dva važnija neprijatelja, a to su vidra i vođeni voluhar. Ali zato nalazimo veći broj neprijatelja medju pticama, koje love ribe bilo samo prigodice, bilo pak, da izključivo samo od njih živu. Izmedju sijaset ptica, koje ribu love i njom se hrane, iztiču se osobito sliedeće: jastrebar (Plussađler, Pandion haliaetus), lunja crnkasta (Falco ater, der schwarzbraune Milan,) sve vrsti čapalja, galebova, čigra ili ribolovka, gnjurica i pataka uz mnogo drugih. Od gmazova obzira je važna zelena žaba ili kreketuša. Od zareznika štetni su ribam vodeni kornjaši, osobito pako fam. Djtiscus, štetne su libele ili gospođjice (Wasserjungfer, Libellen), koje u vodah žive, te su štetne ribam kao razvijeni zareznik i kao ličinka. Nametnici riba sačinjavaju ogroman broj, a taj se sastoji najviše iz raznih crva, iz najmanjih vrsti raznih koiepnjaka i nevida. Bolest riba zvana kozice (Pockenkrakheit) pokazuje se time, da se na Ijuskah ribe pokazuju modro-sive, gusto-sluzave pjege, koje se po cielom tielu ribe razprostranjuju. U ovih pjegah pričvrste se sitni nevidi, što prouzročuje upalu kože. Osim toga pokazuje se kod ribe, osobito pak jegulje vrlo često šuga i to u malimi poput lece velikimi mjehurići, koji su gusto sluzastom tekućinom napunjeni. U redu crva nalazimo kao štetnike trakavice i oblenjake (Band u. Rundwiirmer), koji dolaze većim djelom u crievih, ali djelomice i u mišicah. I medju korepnjacl nalazimo nametnika riba, osobito pak Lernaea, Argulus, Ergasilus, koji medju krapovi veliku štetu počiniti znadu. B. K — š. Šume i šumska uprava u području županije požežke. U Požegi doštampana je knjiga sa 99 stanica pod nadpisom : „Izvješće upravnog odbora županije požežke o poslovanju za god. 1894 ; zatim kr. podžupana iste županije ob uredovnom djelovanju kr. žup. oblasti u Požegi i p ođručnihjoj kr. kotarskih oblasti za vrieme odl.siečnja do31. prosinca 1894,", te ćemo ovdje priobćiti samo ono, što se tiče lih šumarstva u području rečene županije u svrhu, da se naši stručari upoznaju sa šumskimi prilikami ubavog kraja požežkog. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 427 — Na str. 88. do 98. spomenutog izvješc´a priobduje se doslovce slieđede: Šumarstvo . Šume prostirude se unutar granica starog provinciala županije požežke zapremaju prostor od 204.472 jutra 1414 D" napram cjelokupnoj zemljištnoj površini od 413.503 jutra 451 D". Od pomenute šumske površine odpađa na posjed privatnika i inih 153.662 jutra 1067 0° a ostalo t. j . 50.810 jutara 337 D" računajuć ovamo i površine šumom obraslih pašnjaka, vlastničtvo je urbarnih imovnih obdina, kojih je 238 na broju, te koja tvore 25 upravnih obdina, a ove opet tri politička kotara. Cielokupni taj šumski posjed urbarnih imovnih obdina od 50.810 jutara 337 D ´ razdieljen je u šest šumskih kotarah i jednu šumsku čuvariju i to: I. Šumski kotar sa sjedištem u Vilićselu obuhvada upravne obćine Brestovac i Stražeman — sa šumskom površinom od 10.233 jutra 244 D", te sastoji iz 61 urb. obćine sa 582 ^/i92 selišta. II. Šumski kotar sa sjedištem u Pleternici, sačinjavaju ga upravne obdine Pleternica, Ruševo i Jakšid — sa šumskim površjem od 6796 jutara 491 D", te broji 46 urbar, obćina sa 466"^/i92 selišta. III. Šumski kotar sa sjedištem u Kutjevu, zaprema šumsku površinu od 11.771 jutra 266 n" , a obuhvaća upravnu obdinu Begtež, Kutjevo, Kaptol i Velika, koje sastoje iz ukupno 40 urbar, obdina sa 626"/i92 selišta, IV. Šumski kotar sa sjedištem u Pakracu, sastoji iz upravnih obdina: Bađljevina, Buč, Dragovid, Lipik i trg. Pakrac, te broji 34 urbar, obdine sa 512i^´/i92 selišta, a zaprema šumsku površinu od 6076 jutara 840 D" . V. Šumski kotar sa sjedištem u Daruvaru sačinjavaju upravne obdine Bastaji vel., Grjulaves, trg Daruvar, Daruvar vanjski, Končanica i Sirad, sastojeć iz 28 urbar, obdina sa 5981^192 selišta, zaprema šumsku površinu od 6830 jutara 1171D*. VI. Šumski kotar sa sjedištem u Uljaniku, obuhvada upravne obdine: Antunovac, Dežanovac, Uljanik i Gaj; zaprema šumsku površinu od 5172 jutra 475 D*, a broji 15 urbar, obdina sa 560i´/32 selišta. I napokon šumska čuvarija Cernik, obuhvada lih upravnu obdinu Cernik, sastojedu iz 14 urbar, obdina sa 162´´´´´/448 selišta sa šumskom površinom od 3930 jutara 3921/48 50no. Uprava nad urbar, obdinskimi šumami povjerena, je kako se iz jur navedenoga rszabrati može, šestorici obdinskih šumara, kojim su u cielom podredjena 102 lugara, — dočim je uprava šumske čuvarije Cernik, poradi nemogućeg shodnijeg zakotarenja povjerena upravitelju gospodarstvenog ureda gradiške imovne obćine. Zeled u glavnom predstaviti rad na polju šumarstva i lovstva tečajem god. 1894. u starom provincialu županije požežke, razlikovati cu lagljeg pregleda radi 7 raznih grana i to: 1. Šumske gojitbe. Prije svega spomenuti je, da su područna vlastelinstva što se šumskih kultura tiče u zadnjih godinah znatno napredovala, — osobito je iztaknuti vlastelinstvo Brestovac, Daruvar i Kutjevo. Ova tri vlastelinstva naplodjujuć tekude godišnje sjedine, pošumiše jur i znatne ved od davna izsječene — nu nenaplodjene šumske površine. Što se pako šumsko gojitbenih radnja u šumah urbar, obdina tiče, primjetiti je, da su tečajem minule godine slieđede u pojedinih šumsko uprav, kotarih izvedene i to : a) U području šumarije vilidselske pretvorena je pašuička površina od 36 jutara u šumu tako, da je ista žirom zasijana (ručnim načinom), te je za pošumljenje iste potrošeno po jutru 3 mjerova, dakle ukupno 108 mjerova žira. Osim toga zasijano je više čistina u raznih šumah pomenute šumarije, u ukupnoj površini od 6 jutara, za koju sjetvu je 18 mjerova žira potrošeno, U svrhu naravnog pomladka pako stavljena je u predzabranu šumska površina od 1134 jutra. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 428 — Nadalje zasnovana su u području te šumarije dva šumska vrta i to jedan u Vrhovci gornji, u kojim se nalazi : 10.000 omorikovih biljka, 200 ariževih, 750 kestenovih, 400 orahovih i 20.000 jasenovih, a drugi u Gučani, u kojem se: 4500 omorikovih, 1100 kestenovih i 900 orahovih biljka nalazi. b) U području šumarije kutjevačke napose u šumah područja upravne obćine Kutjevo zasađjeno je do 15.000 omorikovih biljka, — osim toga posijano je pod motiku 20 hektolitara žira. U tamo osnovanom šumskom vrtu nalazi se do 100.000 mladih omorikovih biljka. U upravnoj obdini Begtež stavljena je u svrhu naravnog podmadka još god. 1893. šumska površina od 816 jutara 4550 " u predzabranu, gdje se danas´ ved iiepi i bujni hrastov pomladak nalazi. Nadalje zasijano je (ručnim načinom) više šumskih čistina u površini do 25 jutara, za koju sjetvu je 75 mjerova žira potrošeno, a osim toga je u raznih tamo područnih obćinskih šumah presadjeno do 36.000 omorikovih trogodišnjih biljka. U području upravne obdine Kaptol stavljeno je u svrhu naravnog pomlađka tečajem god. 1893/4. u predzabranu 492 jutra šume, u području šumarije pleterničke napose u području upravne obdine Ruševo posadjeno je u ondašnjih urbarskih šuma; 6200 dvogodišnjih biljka omorike 760 , „ crnoga bora 260 , „ oraha 200 „ , javora a osim toga zasijano je 14 hektolitara žira. U tamošnjem šumskom vrtu presadjeno je 5000 omorikovih biljka i 6000 orahovih biljka a osim toga je zasijano 15.000 oraha. U području upravne obdine Jakšid posijano je 4 hektolitra žira i 1 hektolitar kestena, osim toga je u samom šumskom vrtu presadjeno: 18*160 omorikovih biljka i 400 orahovih biljka. U šumah područja upravne obćine Pleternica posijano je 32 hl. žira uza to je u godišnje sjedine presadjeno 14500 komada omorikovih i 1000 komada borovih biljka. U ondašnjoj šumskoj bašdi nalazi se danas: 13.000 omorikovih 400 javorovih i \ 10.000 jasenovih biljka, đ) U području šumarije pakračke što se tiče šumskih kultura, napredak je veome slab, čemu je ponajpače uzrok tamošnji živalj, koji se svakom uvadjanju novosti protivi, pak je prema tomu dosada jedino šuma urbar. obć. Grahovljani u predzaqranu stavljena. U ondašnjem šumskom vrtu, osnovanom kod obdinskog uredu u Dragovidu, na lazi se danas do 5000 biljka crnoga bora. e) U području šumarije daruvarske napreduju šumske kulture na zadovoljstvo. Tečajem g, 1894. presadjeno je u šumi urbar, obdina: Vrieska 6000 Bastaji 2500 trg Daruvar 2500 omorikovih biljka, uza to nalazi se u tamošnjem šumskom vrtu više hiljada raznih biljkah. f) Konačno u području šumarije uljauičke stavljena je šuma urbar, obdine Antunovac u predzabranu, ter su u istoj postajale praznine posijane sa žirom. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 429 — U obde opaziti je, da sve šumske kulture, bile one naravnim ili umjetnim načinom izvađjane, napreduju veoma dobro u svih obdinskih šumah. U onih pako šumah, gdje se do danas u tom pravcu ništa još preduzelo nije, pređuzeti će se te radnje prema potrebi tekom ovoga ljeta odnosno jeseni, Sto će tim laglje izveđivo biti ostane li pokazavši se veoma povoljni urod žira. Iz navedenoga moći je razabrati, da je u svemu osnovano osam šumskih vrtova, u kojih se godimice znamenita zaliha od mnogo tisuća raznih šumskih biljka odhranjuje, koje se prema potrebi presadjuju bud u godišnje sječine, bud na kultivirati se imajude šumske čistine. — Ta ogromna zaliha nedvojbeno de u skoro nadmašiti vlastitu potrebu, pak će tako dotične obdine prodajom bud susjednim vlastelinstvima, bud inim šumoposjednicima moguće malu, ali ipak njeku korist crpiti moći. 2. Uredjenj e šuma . Što se tiče uredjenja šuma urbarskih imovnih obćina napomenuti je, da se u svih šumsko upravnih kotarih radi na predradnjah za buduće gospodarstvo, medju koje u glavnom spada reambulacija medja i prosiecanje gospodarstvenih prosjeka. Prosiecanje tih gospodarstvenih prosjeka mjestimice zapinje; jer su urbarijalci B malom iznimkom proti pravljenju istih, nu nadati se je, da će se i te zaprieke naskoro posve odstraniti, pošto ipak žiteljstvo počima uvidjati, da se to čini samo za njihovu korist. 3. Dohodak šuma. Tokom god, 1894. stegnut je dohodak iz šuma lih na šumsku pašu, zatim šišku i žir; jer veleprodaje glavnog šumskog užitka nije bilo, akoprem je procjena hrastovih debala u 17, urbar, obdina obavljena, ter cjelokupna procjenbena vriednost sa 202.155 for. 89 novč ustanovljena. Visokoj kr. zemaljskoj vladi odobrenja radi podneseni procjenbeni elaborat bje povraden sa motivacijom, da se sa prodajom hrastovine — pošto joj je ciena momentano pala, do bolje tržnje konjukture pričekati ima. Urod šiške kao i žira bio je pomenute godine tek mjestimice povoljan. Javnom dražbom tih nuzužitaka postignute su u pojedinih šumsko upravnih kotarih sliedede novčane svote i to: 1. U Šum. kotaru vilićselskom za šišku 39 for. 90 nč. za žir 453 « ´ B 2. » n » pleterničkom za šišku 159 „ žir 573 n 3. kutjevačkom „ šišku 900 » n n » » žir 4. pakračkom „ šišku n )) ´1 n „ žir z " n n 5, daruvarskom „ šišku 162 1) ?) " „ žir 80 6, n 11 n uljaničkom „ šišku 180 n „ „ žir 550 Ukupno . . 2596 for. 90 nč. Tečajem minulih godina unišle su znatne svote od prodaja hrašda na veliko- Polovica tih svota porazdieljena je (izuzev |;rg. Pakrac i Brekinjska) medju pojedine ovlaštenike, dočim je druga polovica kao nepotrošiva šumska glavnica, uložena po visokoj kralj, zemaljskoj vladi na korist dotičnih urbar, obdina. Sliedidi izkaz neka predoči stanje tih koristouosno ukamadenih nepotrošivih šumskih glavnica : |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 46 <-- 46 --> PDF |
430 — tSD -^ h^ »-1 i»i M h-^ h^ t>0 O tD CO N^ 1 ~3 » Tek. br. kr. kot. oblasti COQ COcp<^ 0 H OJ-K t-* 0 01:^ ^ 0 W ZJ. o -) es : r S.g^2´.>!´o<& » g s»g.S.!^ 2 S^>^ c; s;" t?!S. 5> B „. br" s> 0 a. g < © < 0 -a a 3 (^ n> t». B B 03 =0 0^03 Oh^N—a5:Ch-io3i-iw to ^ S S B oa5KJCr"05QCooe^coca^03iD--:i^ C)0 htk(*krf^hJtssi-^coioi?´cch^«Lit!7ioiocr´ Cf5 g. N< :?´ rf^ OOCD0lU S 0 br0 !i-f 1... <1 0 t^ 1 |0305tntaCTOi| ICTI 1 ItOtD cs 03 Cn00 1 1 "* 1 ´oD**o-:iwol lo l 1 1—0^ LC^ h-L 1^ ^ CP? 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ´´^ ^ 1 B 0 1 1 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0: co (Tt- Q 1 3 -1 0 ^ tt> OD 1 1 1 s 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ´^´^ 0 3 w oi 1 I 1 S ´2. m -q s fo 11. 03 B B o 0303 «^rf^h-iCTl?D^C0H-03 tsS rt <^* Nt-^Oitocn030oo!^cD03oa303cro: 3= CT -1 0 p N 1 ^t^^L».k(:>|_lt^2^J00^r)rf^CC>^f^CCOlOC^ I o h^^´O 005 0 0i010303tOtf^O "2 3. ^ Ti 1 I |03030ibDOiC:nl ICJTr I 1 1 1 B 2 « o 1 i 00l^O-q03ol lol 1 1 1 1 B1< x1 ! B N o 03 Cd 0303 :Drf*->-´C3^´-´03^-03 M: 5S Oa;NSCn03C0O´^t003OCT>03O--a^ >-* 9P X h^i^^t´-^-^tO´—´COfr©CJ´CDtf^COO(OtDCC s Ui Orf^O 0 OO^0´U´0305ISSH^CTtsit0OO0300 B 0 u:^ IsO 1 |0303CTtOOicnl lo r 1 l«DCO B cc Cn 00 1 1 1 iGcrf^O<:oiCl Ic l 1 l^-cft ;^´ ! tD 03 O 0303 CO^^i—´O^CO^-*03I—103 IO p SS f^ h^ 1 cOCT;tooi03Ccoco!Oo;oroo;coo3 " h-^ a^rfx*^i—´tOH^GotN:;cntr´H^cocnoc;T i B H«» at!a>3 >r —J 1 ^ &3 71 4^ 0 OO^UiOlOSOStCt^C^lObOOOO 1 0 S-B „ S B » g Cn 1 lOsoscnDccna"! |Oi| 1 1 1 1 B c 3 o 1 oc 1 I 1 l004^O-J03Ol lol 1 1 1 1 o« 1 (»r li = i 0 ffl4^ rn ^ .-^ 9^ co -Ulio to P B ´O -0 ´ 1 0 1 1 1 1 1 1 ´ 1 1 1 1 1 1 1 00 co ^ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 "^ ^ -J 0 0 0 *i »- »- , o< 1. S 0 ^ 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2g B 05 Cn 1 1 1 0* aq g — rn. 0 ^ S" t! t»7´ g3 * S. 5-w- 0 ta ^ N 2, 1 1 TS ^ g i85 s cn <1 c N= E´ P3 S-´ . = ..,......:.. f ^ ° Cb tjq aq ^ 0 CD c Pi a^ & = ^ g N » ESI< P s- s- rt) -1 3 "E 3 0 P= 3 ´= |
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 431 - Stanoviti dio kamata tih kamatonosno uloženih i nepotrošivih šumskih glavnica uzteže se za amortizaciju prvobitne glavnice, đoSim se ostali dio za šumski porez i administraciju u polugodišnjih obrocih izplaućuje, od čega dotične urbar, obćine ne malu korist imadu. 4. Šumsk o-redars t v o. Pogledom na ovu točku primjetiti je u prvom redu, da su pojavivši se šumski požari u šumah kotarske šnmarije uljaničke, daruvarske, pakračke i kutjevačke bili veoma neznatni, te nisu nikakve štete nanieli, jer su odmah sakou pojavljenja opažani i pogašeni. Veče dimenzije te time i znatne štete naneo je onaj požar, pojavivši se u šumah vlastelinstva daruvarskoga i pakračkoga, pak su pomenuta vlastelinstva nakon preduzeta očevida izhođila popust poreza sa požarom oštećene površine. Požari ti biti će, da se pođmidu iz osvete i to ponajpače s razloga, što se žiteljstvu uzkraćuje šumska paša, pak je vjerojatno, da (5e taj vandalizam još njeko vrieme trajati, dok žiteljstvo neuviđi, da se silom ništa ne postizava. Dozvola za krčenje šume te pretvorbu šumskog tla u izvjestnu kulturu podie- Ijeno je na temelju §. 2. šum. zak. jedino vlastelinstvu Jakšičkom, i iskrčena površina iznaša 60 jutara. 5 Šumsk e štete . Stanje šumskih šteta koncem godine 1894, predočiti de sliedeći izkaz: I z k a z 0 propisu i uplati šumskih šteta godino 1894. Dužnost 1 ^ ^ Kr. kot. oblast zaostatak koncem g. 1893 prirast 1891. ukupno uplaćeno tekom g. 1894. ostaje na dugu koncem g. 1894. Opazka M O) H for. nč. for 1 nč. for. nč. for. nč. for. nč 1 Požega 3695 04 1618 8ž 5343 86 1351 61 3992 25 2 Pakrac 1155 00 1035 84 2190 84 798 63 1392 21 3 Daruvar 3953 58 2245 95 6199 54 701 48 5498 06 Sveukupno 8^03 62 4930 61 13734 24 2851 72 10882 52 Stanje šumskih šteta koncem god. 1894. kod krajiških imovnih obćina spađa judih u područje ove županije je sliedede: a) kod brodske imovne obdine ostaje koncem god. na dugu 31.230 for. 17 nč. b) kod gradiške imovne obdine ostaje koncem god. na dugu 28.034 for. 06 nč. c) kod II. banske imovne obc´ine ostaje koncem god. na dugu 5.700 for. 19 nč. d) kod križevačke imovne obdiue ostaje koncem god. na dugu 88 for. 49 nč. Ukupno 65.002~for. 91 nč. " Iz predočenih izkaza lahko sn razabire slabo utjerivanje dosudjenih šumskih šteta, što je uzrok, da iste godimice rastu i da pučanstvo bez ikakve bojazne i dalje napada na šume. |