DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 413 površine ustanovili. Primjećuje se, da na malenili zemljištnih česticah ustanovljena popriečna ciena tla ne može nikada mjerodavnom biti za veće šumske komplekse, pošto mogu stanoviti odnošaji i okolnosti malenim zemljištnim ćesticam znamenitu affektivnu vriednost uvjetovati, imenito u blizini velikib mjesta. b) Nabavna ciena (Kostenwertli) sastoji se iz sbroja svijuh izdataka, koji bijahu potrebiti u svrhu nabave za kulturu sposobnoga tla. Izdatci ovi sastoje se iz kupovne ciene dotičnog zemljišta, kao takodjer i iz svih melioracionalnih troškova i kamata prve i potonjih do onoga vremena, dok je tlo za proizvodbu sposobno postalo. Ako je primjerice jedan Ha močvarnog šumskog zemljišta stajao popriečno 23 for., a za odvodnju potrošeno je odmah 32 for. popriečno po Ha., te ako je sada ovo zemljište posije 3 godine postalo za kulturu sposobnim, onda je uz prihvaćeno gospodarstveno kamatno mjerilo od 3"/o njegova nabavna ciena jednaka (23 -}- 32) 1-03´ = 59-95 for. Nabavna ciena zemljišta može se u slučajevih tako znatno razlikovati od prave zemljištne vriednosti, da se ista samo u posebnih slučajevih za podlogu računanja uzeti može. c) Prihod na vriednost tla je jednaka glavnici, koja se iz čiste zem r Ijištne rente r proračunati dade, dakle —-—. Ako se ova vriednost iz rente poO´op moću financijalne doraslosti ili ustanovljene obhođnje izračuna, onda ona postigne svoj maksimum, te ima pravu gospodarstvenu vriednost, koju ćemo sa Bu označiti. Samo računanje dade se najlaglje sliedećim načinom provesti: Dohodci njeke sastojine sastoje se iz konačkog sjeka, podredjenih medjutimnih i nuzgrednih užitakah (proreda, žirovina), dočim se razhodi sastoje iz kulturnih, upravnih i sjecivnih troškova kao i poreza. Sada se imadu svi prihodi i razhodi na jednu te istu dobu svesti, za da se sbrojiti uzmognu. Troškovi siečenja imaju se od dotičnih dohodaka odmah odbiti, jer će tada računanje mnogo jednostavnije biti. Ako označimo dakle po izlučenju troškova sječenja dohodak konačnoga sjeka u dobi financijalne obhođnje sa jff«, a u a toj, 6 toj itd. godini uzsliedivše prorede takodjer po izlučenju troškova sječenja sa Ba, Db, Dc itd., onda iznaša iznos glavnog užitka svih na u tu godinu prolongiranih podredjen h užitaka: Hu -f-Da(\-op)u—a -j-Bb(´l-op)´u>—b -\- Dc(lop)M-c . .. . ; prolongirana vriednost kulturnih troškova k jednaka je godini u dakle koncem obhođnje ^(l´op)«, a izraz Hu H-I)a(l-op)´>t—a -j-I)b{l-op)´»´—h + nc(l-op)u—c .... —K{Vog)u predstavlja nam olinu iz sbroja glavnog i svih na u tu godinu prolongiranih podredjenih užitaka — minus kulturnih troškova na istu godinu prolongiranih, dakle konačnu vriednost takozvane zemljištne brutto rente (r), koja je još sa upravnim! troškovi (v) i porezom (s) obterećena. — Ako gornji izraz razdie (l´Op)M — 1 limo sa ~ , onda dobijemo godišnji iznos tražene rente, a ako odbi |