DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 410 naplatiti troškove radnje, nego takodjer i kamate svih na proizvodnju sudjelu jućih glavnica, a to isto biva kod proizvadjanja drvenine. Svrha bo ili zadaća šumskog gospodarstva jest nedvojbeno: najprobitačnija uporaba za uzgoj šumskog drveća opredieljenoga tla. — Ako ovdje drugi modificirajući razlozi nedjeluju, onda se dade ista označiti sa najvećim čistim dohodkom ili pako najvećim ukamaćenjem svijuh u šumskom gospodarstvu sudjelujućih glavnici, odnosno sa najvećom poduzetničkom dobiti. Od gore navedene zadaće glede najvećeg čistog dohodka izuzimaju se one šume, koje služe u zaštitu njekoga predjela proti elementarnim nepogodamž,; — nadalje one šume, koje imađu stanoviti predjel sa narodno gospodarstvenog gledišta sa stanovitimi sortimenti drva obskrbljivati ili napokon one šume, koje služe za poboljšanje stanovite okolice, odnosno za osobnu nasladu pojedincu, kao što su zverinjaci, perivoji itd-— Pojam o čistomu dohodku dade se ali vrlo razširiti tako, da se preduavedene iznimke dadu na prije rečeno pravilo reducirati, pošto se zaštita njekoga predjela proti elementarnim nepogodami, a isto tako i namirenje sa stanovitimi šumskimi produkti, kao takodjer osobna naslada pojedinca dade smatrati čistim dohodkom, odnosno najvećim ukamaćenjem glavnica. — Samo je po sebi jasno, da se ali taj dohodak, kao i ukamaćenje u brojkah izraziti neda. Dohodak sam po sebi jest rezultat u gospodarstvu djelujućih faktora radnje i glavnice; on dakle potiče iz radnih nadnica i kamatS, sudjelujućih glavnici,. Sbroj producirajućih dobara njekog gospodarenja u okviru stanovitog vremena zove se nečistim dohodkom za razliku od čistog dohodka, što nam ga razlika izmedju prvog i produktivnih troškova predočuje. Ako njeko šumsko gospodarstvo najveći novčani dohodak, odnosno najshodnije ukamaćenje sudjelujućih glavnica postići želi, onda mu može uputni postotak označiti najprobitačniju sjecivnu dobu. Stoji li uputni postotak još uvjek iznad prihvaćenog kamatnog mjerila, tada je sastojina još nezrela, a njezina sječa bila bi safinancijalno-gospođarstvenim gubitkom spojena. Zatezanje sa sječom prouzročilo bi pako u onom slučaju prije iztaknuti gubitak, ako bi rečeni postotak pao izpod gospodarstvenog kamatnog mjerila. Izmedju oba ova stadija leži gospodarstvena zrelost sastojine — naime u dobi onoj, kada je uputni postotak jednak gospodarstvenom kamatnom mjerilu. U nauci o dozrelosti sastojina u ovomu smislu stekao si je najviše zaslugah Presler. Ako u račun uvučemo prije spomenute sudjelujuće faktore, naime zem- Ijištnu i upravnu glavnicu, zatim porez i kulturne troškove, onda dolazimo često u susret sa raznimi potežkoćami, a imenito ako se iziskuje matematićna točnost i to s razloga toga, što je opredieljenje svih za to potrebitih data vrlo tegotno. Za praktične svrhe dadu se dovoljno približne vriednosti ipak ustanoviti. Troškovi uprave, porez i zemljištna glavnica jesu oline, koje se dadu najlaglje u formi glavnice predočiti, pa se ima s toga najprije odlučiti, koje kamatno mjerilo da se bira, jer se samo po sebi razumije, da ne možemo bez unaprvo za samo gospodarstvo označenog postotka kapitalizirati. |