DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~- 409 - Nješto iz nauke o prirastu. (Nastavak). Počela uputnika ili uputnog postotka. Do sada razmatrali smo sastojine obzirom na koliMnu i kakvoću drva; spomenuli smo nadalje, da u slu6ajevih nastupa i prirast skupoće, pa smo podjedno ustanodljivali djelovanje drvnoga kapitala obzirom na razne vrsti prirasta. — S brojem ali jur poznatih postotaka a, b i c neda se mjeriti gospodarstveno djelovanje prirasta njeke sastojine, pošto potonjemu nije svrha samo drvni kapital sam za sebe ukamaćivati; rastući bo drvo, odnosno sastojina zaprema tlo, godimice ima se plaćati porez i uprava, a osim toga potrebiti bijahu i kulturni troškovi prije, nego što je sastojina postala i uzrasla. — Postotak, koji nam označuje prirast njeke sastojine obzirom na sudjelovanje svijuh u šumskom gospodarstvu uloženih glavnicS, može biti mjerilom spomenutog djelovanja. Postotak ovaj, koga je Presler nazvao „Weiserprozent", a hrvatski šumari okrstili ga „uputnikom ili uputnim postotkom, kadar nam je ne samo gospodarstveno djelatnost svih u šumarstvu uloženih glavnicž,, odnosno postotak ukamaćenja istih izpostaviti, nego nas on može naročito na gospodarstvenu financijalnu dozrielost sastojina uputiti, jer sam predočuje prirast potonjih obzirom na zajedničko djelovanje svijuli gore iztaknutih faktora, kako će to sliedeće razmatranje bolje razjasniti. Relativno uzsliedi doraslost odnosno dozrielost njeke sastojine tada, kada ista postigne stanovitu tehničku uporabivost; — čim su jači sortimenti, koje njeki drvo trošeći obrt zahtjeva, tim više mora da bude starost odnosne sastojine, eventualno tim viša tehnička obhodnja. — Ako je pako svrha njekom gospodarstvu proizvadjati najveću drvnu gromadu, onda će dozrielost svojih sastavina u dobi najvećeg popriečnog prihoda na drvnoj gromadi naći. Doba ova, kako je jur paznato, pada u godini najvećeg popriečnog prirasta, gdje je postotak prirasta po kolikoći točno na vriednost -^-" ili j^ spao, pa može b bi — kako smo to vidjeli — samo za njekoHko godina diferirati, i to naprama tomu, da li se za podlogu računu samo glavni ili ukupni dohodak uzme. Relativna ali dozrielost sastojina vrlo malo koristi šumaru u ovom slučaju, jer mu nepodaje izvjestnu odlučnost, da li bi bilo probitačnije, da ju sada posječe ili pako da ju netaknutu ostavi. Da se uzmogne odgovoriti na pitanje): kada je njeka sastojina za sječu dorasla, valja za drugima sredstvima posegnuti, koja se iz samoga gospodarstva pođavaju. Svakomu šumaru mora da bude dobro poznato ne samo, koliko može proizvadjati robe obzirom na količinu i kakvoću iste, nego on mora znati takodjer, kada će ovakovo proizvadjanje najveću korist dati. Svaka proizvodnja dobara samo je onda sa probitkom spojena, ako ciena proizvodnog dobra barem troškove podmiruje, dakle ne samo da ista mora |