DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1895 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~- 409 -


Nješto iz nauke o prirastu.


(Nastavak).


Počela uputnika ili uputnog postotka.


Do sada razmatrali smo sastojine obzirom na koliMnu i kakvoću drva;
spomenuli smo nadalje, da u slu6ajevih nastupa i prirast skupoće, pa smo podjedno
ustanodljivali djelovanje drvnoga kapitala obzirom na razne vrsti prirasta.


— S brojem ali jur poznatih postotaka a, b i c neda se mjeriti gospodarstveno
djelovanje prirasta njeke sastojine, pošto potonjemu nije svrha samo drvni
kapital sam za sebe ukamaćivati; rastući bo drvo, odnosno sastojina zaprema
tlo, godimice ima se plaćati porez i uprava, a osim toga potrebiti bijahu i
kulturni troškovi prije, nego što je sastojina postala i uzrasla. — Postotak,
koji nam označuje prirast njeke sastojine obzirom na sudjelovanje svijuh u
šumskom gospodarstvu uloženih glavnicS, može biti mjerilom spomenutog djelovanja.
Postotak ovaj, koga je Presler nazvao „Weiserprozent", a hrvatski šumari
okrstili ga „uputnikom ili uputnim postotkom, kadar nam je ne samo
gospodarstveno djelatnost svih u šumarstvu uloženih glavnicž,, odnosno postotak
ukamaćenja istih izpostaviti, nego nas on može naročito na gospodarstvenu
financijalnu dozrielost sastojina uputiti, jer sam predočuje prirast potonjih obzirom
na zajedničko djelovanje svijuli gore iztaknutih faktora, kako će to sliedeće
razmatranje bolje razjasniti.


Relativno uzsliedi doraslost odnosno dozrielost njeke sastojine tada, kada
ista postigne stanovitu tehničku uporabivost; — čim su jači sortimenti, koje
njeki drvo trošeći obrt zahtjeva, tim više mora da bude starost odnosne sastojine,
eventualno tim viša tehnička obhodnja. — Ako je pako svrha njekom
gospodarstvu proizvadjati najveću drvnu gromadu, onda će dozrielost svojih
sastavina u dobi najvećeg popriečnog prihoda na drvnoj gromadi naći. Doba
ova, kako je jur paznato, pada u godini najvećeg popriečnog prirasta, gdje je


postotak prirasta po kolikoći točno na vriednost -^-" ili j^ spao, pa može


b bi


— kako smo to vidjeli — samo za njekoHko godina diferirati, i to naprama
tomu, da li se za podlogu računu samo glavni ili ukupni dohodak uzme.
Relativna ali dozrielost sastojina vrlo malo koristi šumaru u ovom slučaju,
jer mu nepodaje izvjestnu odlučnost, da li bi bilo probitačnije, da ju sada posječe
ili pako da ju netaknutu ostavi. Da se uzmogne odgovoriti na pitanje):
kada je njeka sastojina za sječu dorasla, valja za drugima sredstvima posegnuti,
koja se iz samoga gospodarstva pođavaju.


Svakomu šumaru mora da bude dobro poznato ne samo, koliko može proizvadjati
robe obzirom na količinu i kakvoću iste, nego on mora znati takodjer,
kada će ovakovo proizvadjanje najveću korist dati.


Svaka proizvodnja dobara samo je onda sa probitkom spojena, ako ciena
proizvodnog dobra barem troškove podmiruje, dakle ne samo da ista mora