DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 371 — Ovogodišnja rađanjska hajka svršila se je u obče za velikoga nevremena, kadkađa je pljuštilo kao iz kabla. Pa ipak se je ulovilo 2507 komada zvjeradi, od toga do 1453 zečeva i 695 gujetela. Oaim toga palo je još 325 trčaka, 2 sove, 4 soje, 6 kunića, 11 vjeverica, 2 prepelice, 3 pegasinke, 5 šljuka, 2 srne su se u biegu same ubile, dapaSe je i mačak ražičkog g. načelnika morao svoj kožuh ostaviti, jer je kao zvjerokradica izašao na svoju nesreću u lov na mlade zečiće. Od lovaca ustrieliše knez Lichtenstein 405 komada, grof Wurmbrand i knez Trautmannsdorf više od 350 komada. Kad je gosp. šumarnik Reimer na pruzi kod kolodvora raportirao g. nadvojvodi o uspjehu lova, rekao je ovaj, da se je moglo uloviti više od 3000 komada, da nije bilo ovako ružnog vremena. ^Budivoj". Različite viesti. Izvještaj zemaljskog eksekutivnog izložbenog odbora o njegovom đosadanjem djelovanju. (Predloženo plenarnoj sjednici zem. izlož. odbora, obđržavauoj dne 14. svibnja 1895. u Zagrebu.) Pod ovim nadpisom štampana je u tiskarskom zavodu „Nar. Novina" posebna knjižica sa 24 stranice. Mi ćemo našim štovanim čitateljem iz ove knjižice priobćiti samo onaj dio, koji se odnosi na šumarstvo. U ovoj zanimivoj knjižici čita se doslovce na str. 8. pod c) sa nadpisom: Šumarsk i paviljo n ovo: „Pošto je preuzv. g. ban dozvolio, da se gradnja i uredjenje šumarskog paviljona izvede troškom od 25.000 for. i osigurao način pokrića ovoga troSka, biti će i naše domaće šumarstvo smješteno u vlastitoj sgradi i prikazano na način, koji se dolikuje ovoj veleznamenitoj grani narodnoga gospodarstva. Po namjeni preuzv. g. bana imati će i šumarski paviljon trajnu svrhu, jer će se po svršetku izložbe poput željeznoga paviljona za umjetnost prenieti u Zagreb i predati u vlastničtvo hrvatskomu šumarskomu družtvu, koje će u njem ustrojiti šumarski muzej. Nacrti za gradnju šumarskoga paviljona izradjeni su u krugu eksekutivnoga odbora, te će koli vanjski oblik istoga, toli nutarnje razredjenje podpuno odgovarati izložbi šumarstva i s njom skopčanoj izložbi lovstva. Na str. 19. čita se doslovce pod nadpisom: Šumarstvo i lovstvo ovo: „Uredjenje izložbe šumarstva i lovstva povjereno je najvrstnijim našim strukovnjakom, te 8u nastojanjem ovih, kao što i ođredbami eksekutivnoga odbora stvoreni svi uvjeti, da uzmognemo prikazati podpnnu i cjelovitu sliku ove veleznamenite grane domaćega gospodarstva, koja zaprema SG^/^, cjelokupne površine ili 2,670.000 katastral. jutara kraljevina Hrvatske i Slavonije. U koliko je dosada ustanovljeno, izložiti će u šumarskom paviljonu sve imovne obćine zajedno, državni šumski erar, krajiška investicionalna zaklada i ostali posjednici Suma i šumske industrije. Izložba biti će sustavno i pregledno uredjena, da se u glavnom predstavi stanje šuma i šumskoga gospodarenja u obće s osobitim obzirom na zahtjeve sadanjega stanja šumarske znanosti. Osim toga izložiti će se šumske surovine; pojedini posjednici šuma i šumskih industrija izložit će gotove proizvode, a u reliefnih kartah prikazati će se obseg šuma u cieloj zemlji, vrsti gojitbe i radnje oko pošumljenja krasa. Iz programa, što ga je sastavila konferencija šumara, razabiremo, da će šumarstvo sa gledišta praktičnoga gospodarstva, kao što i sa gledišta znanstveno-strukovnoga sustavno uredjena biti, te će se prikazati uzgo j šum a bud u raznih objektih, bud u grafičkih kartah; nuzgređni užitci šumski sa podatci tabelarnimi i grafičkimi, lov i ribolov, sbirke kamenja i ruda, razne vrsti gube za dekoraciju itd.; čuvanj e šuma , imenito razne elementarne štete, štete počinjene uticajem ljudi, bolesti drveća; 26 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1895 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 372 — Škodljivi i štetni kukci ; uporab a šum a kao glavna točka izložbe šumarstva, koja de osobito zanimati đrvotržce i prijatelje šumske industrije, a prikazati de cjelovitu sliku raznovrstnih i raznolikih proizvoda šumskih; šumsk a statistik a o svih prilikah šumarstva; uredjenj e šum a izložbom raznih strojeva za provadjanje šumogojnih radnja, grafičko prikazanje prirasta šuma, gospodarstvene osnove, karte svih šuma; uprava imovni hobčina i sve prilike njezine i napokon šumske gradjevine. Uzev u obzir ovaj sustavno izrađjeni program, kao što mar i volja odličnih strukovnjaka, koji de ga izvadjati, zatim živahno zanimanje svih sa šumarstvom u svezi stojećih strukovnih, industrijalnih i trgovačkih krugova, koji će i sa svoje strane doprinieti, da izložba šumarstva uspije; te iztaknuv i ono brižljivo okrilje, što ga glavar zemlje posvećuje ovoj veleznamenitoj struci narodne privriede, možemo već sada izraziti nađu, da de naš šumarski paviljon biti jedna od najsjajnijih točaka budimpeštanske izložbe, na koju točku demo modi s ponosom i zadovoljstvom gledati, a po svršetku izložbe dobiti de grad Zagreb uz umjetnički paviljon i šumarsk i muz ej. Uz šumarstvo biti će izloženo i lovstvo , te je uredjenje istoga povjereno družtvu za gojenje lova i ribolova, dočim de narodni zooložki muzej prikazati raznovrstnost životinja. Za uredbu ribolova na riekah i na moru predobio je eksekutivni odbor najvrstnije sile, te de ova grana biti liepo uredjena. Austrijsko državno šumarsko družtvo u Zagrebu. 12. kolovoza t. g. stigla su bila u Zagreb 43 člana austrijskog državnog šumarskog družtva članovi ovog družtva putovahu u Sarajevo, gdje se je održavala glavna skupština na 20 pr. mj. To družtvo vodio je c. kr. šumarski savjetnik i profesor na visokoj školi u Beču, Adolf vitez Guttenberg, a medju izletnici nalažahu se i šumarski stručnjaci prvog reda kako iz uaše monarkije, tako i iz Njemačke i Švicarske, te veleposjednici i to: knez Karlo Auersperg, veleposjednik iz Golđegga u Dolnjoj Austriji; đr. Antun barun Banhans, bivši ces. i kr. ministar trgovine iz Beča; barun Berg, šumarski i vladni savjetnik iz Strassburga; barun Vilim Berg, veleposjednik iz Beča; Konrad Bourgeois, profesor šumarstva na politehnici u Zurichu; Ivan Heny, nadupravitelj austro-ugarske državne željeznice u Oravici; tajni dvorski savjetnik dr. Richarđ Hesa, profesor u Giessenu; Fridrik Horny, knez Liechtensteinski šum. nadsavjetnik iz Beča; Leopold Hufnagel, knez. Auersperžki centr. ravnatelj iz Vlasima u Češkoj; Vitold pl. Eogojski, načelnik građa Tarnowa u Galiciji ; Schwitzer, nadšumar kantona Luzerna u Švicarskoj; Eugen Vađaš, profesor u Šdavnici u Ugarskoj; Josip Weinelt, nadšumarnik u Beču i t. d. Ostali ugledni šumari i posjednici, kojih nemožemo poimence spominjati, došli su iz Dolnje Austrije, Štajerske, Moravske, Bukovine, Češke, Tirolske, Galicije Kranjske i Koruške, — a pridružio im se je u Zagrebu i profesor šumarstva u kr. gosp. šum. učilištu u Križevcih g. Franjo Kesterčanek. Na kolodvoru u Zagrebu dočekaše goste u ime hrv.-slav. šumarskog družtva g. Mijo Vrbanid, kr. zemaljski šumarski nadzornik i prvi pođpredsjednik našeg šumarskog družtva, te gospoda: E. Kosipal, kr. taksator; J. Kuzman, kr. šumarnik; F. X. Kesterčanek, profesor iz Križevca; M. Puk, kr. županijski šum. nadzornik iz Gospida, sada dodieljen kr. zem. vladi; V^. Nikođem, šumarnik iz Lekenika i N. GUrth, kr. šum. vježbenik u Zagrebu, Gospođin nadzornik Vrbanić pozdravio je došavše goste shodnim govorom, te ih pozvao, da se nakon kratka odmora okriepe i provezu gradom. Ugodno iznenadjeni izletnici, praćeni našimi šumari, izvezli su se za tim u grad preko Prilaza, kraj novoga kazališta, Frankopanskom i Mesničkom ulicom na Markov trg i Strossmayerovo šetalište, ođ kuda su se upravo divili ljepoti našeg glavnog grada i vidiku na sve strane. Odavle su krenuli na Vrazovo šetalište i za tim dugom ulicom na Jelačidev trg, Ilicu, na |