DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 275 —


Tako na pr. neće se izvadjati klaštrenje u mladjoj smrekovoj sastojini, koja
nam ima dati samo slabiju gradju ili u borovoj sastojini, koja nara ima nuz
ogrievno drvo i slabiju gradju davati.


Upotriebit će se dakle samo kod onih četinjavih sastojina, koja će doseći
visoku starost i iz kojih će se proizvadjati dragociena piljena roba, nu ni u
ovih neće se klaštrenje protezati na čitavu sastojinu, već samo na ona stabla,
koja će se tekar na koncu obhodnje sječi, dočim će se izpustiti sva ona stabla,
za koja mislimo, da će se prije kao predužitak za gorivo iz sastojina izvadatiti,
te će se tako klaštriti po prilici 500—600 stabala po hektaru.


U krajevih, gdje drvo imade veliku cienu, moglo bi se oklaštrenje obaviti
i bez troška i to tako, da se radnikom, koji šumu klaštre, dadu oklaštrene
grane, pošto je osobito kod prvog klaštrenja količina granja upravo znatna. Siromašno
pučanstvo obskrbit će se na taj način sa drvi za gorivo, te neće biti upućeno
na kradje. Gdje drvo neima tolike ciene, pokrio bi se na taj način barem
jedan dio troškova.


Ali i tamo, gdje bi klaštrenje bilo sa troškom spojeno, nesmije se to
uzeti u obzir i to ponajviše radi toga, što se pojedino stablo klaštri samo u
visini do 10 met. U tom pogledu izvedeni pokusi pokazali su, da je trošak
upravo neznatan, te da odpada popriečno na jedno stablo samo njekoliko
novčića.


Eazumjeva se, da je izvođenje same radnje kao i nuždni nadzor dosta
težak, nu niti to nesmije biti razlog, da od klaštrenja odustanemo. Za taj
posao uzimaju se obično stalni, povjerljivi i u sam posao upućeni radnici, koji
će grane sa Alersovom ili sa običnom drugom pilom piliti. Ako bi radnici
jedno stablo odviše, a drugo premalo oklaštrili, onda se kod drugog klaštrenja
prvo neće jace klaštriti, a drugo će se nješto više oklaštriti.


U Hessenskoj naznače se sva za klaštrenje opredieljena stabla sa vapnom,
kredom ili uljenom bojom. Najbolje bi bilo, da se sav posao dade na pogodbu
(u accord), pri čem bi se imala ustanoviti svota za pojedino stablo, a za temelj
neka služi običajna nadnica.


Kad bi se klaštrenje protezalo na veće površine, bilo bi zaista mučno izbrojiti
broj oklaštrenih stabala; nu i to bi se mogla obaviti pomoćju pokusnih
ploha.


Neima sumnje, da se vriednost pravodobno oklaštrenih stabala znatno
diže i da korist od toga posla nadmašuje troškove izvedenja samoga klaštrenja,
da je dakle sama radnja od narodno gospodarstvene važnosti. Drugo je opet
pitanje, da li će korist vući posjednik šume, koji je tu radnju izvadjao ! Ako
prispodobimo primjerice njeko stablo, koje je u 30. godini valjano oklaštreno
s onim stablom, koje u obće nije klaštreno, onda ne ćemo opaziti nikakve razlike,
ali ipak će nam samo onaj trgovac prvo, dakle oklaštreno stablo dobro
platiti, koji na svojoj pilani proizvadja piljenu robu, i tekar onda šalje ovakovu
robu u promet i komu je poznat uzgoj dotične sastojine, pak znade, kakvim
se je uspjehom klaštrilo. U obratnom slučaju i ako se s^mi trupci šalju u