DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 274 — 2. Klaštrenje. Poznato je, kakovim se je oduševljenjem pokojni šumarnik Alers zauzeo za klaštrenje četinjača misleći, da je u tom pronašao sredstvo za znatno povećanje šumskih prihoda, te je izumio za to i posebnu krilatu pilu (Fiiigelsage) u predmnievanju, da će se ista za klaštrenje skoro svuda uvesti. Premda su mnogi najznamenitiji strukovnjaci njegove predloge i obreteni stroj točno izpitali i toplo preporučili, ipak je klaštrenje samo iznimno uvedeno u šumsko gospodarstvo; tako se je na pr. klaštrenje u Bavarskoj samo iznimno uvelo, dočim je ono u Hessenskoj već od god. 1891. kao glavno gospodarstveno pravilo postalo. Ako promatramo točno smrekovu sastojinu i to od mladosti, pa sve do one dobe, do koje će sastojina za sječu dozrieti, onda ćemo opaziti, kako polagano stare osušene grane sa drveća odpadaju, te često po 10 i više godina po cieloj svojoj duljini ili kao vjetrom skrhani kusatak (zalomak) na stablih sjede, dok konačno neizčeznu. Kod onih stabala, koja rastu na kraju šume, kraj puteva ili prosjeka i kod kojih su grane prije, nego su se osušile, znatno odebljale, ostanu još nakon 20 godina na stablu. Ovo polagano čišćenje drveća opaža se osobito kod riedkih, u listnatu šumu samo umetnutih smreka. Slično se opaža i u borovih sastojinah, akoprem odpada ovdje suho granje mnogo prije i sastojina izgleda čišćom, nu ipak će se i tu naći množina na stablu stojećih suhih grana, a osobito se to opaža kod borova, koji su uštkrani u bukovu sastojinu. I kod jele ostaje suho granje dugo na stablu, dočim najbrže opada sa ariža. Ako promotrimo prekrasna i gladka debla 100 godišnje smrekove iii jelove sastojine, onda ćemo se uvjeriti, da je zaista najbolje, da se ćišćenje iste prepusti samoj naravi; nu ako opet pobliže iztražujemo unutarnjost tih na oko bezprikornih debala, onda ćemo se baš o protivnom uvjeriti. Kad sam prije njekoliko godina razgledavao njeku vehku parnu pilanu i hvalio prekrasan materijal, koji je izpiljen bio iz krasnih trupaca, onda mi reče moj vodić: kad bi samo i unutarnjost odgovarala liepoj vanjštini*. Pregledav izpiljene daske, opazio sam, da su samo one piljenice čiste bile od uraslina, kod kojih je drvo priraslo tekar nakon izčeznuća suhih grana na dotičnom stablu. Neima sumnje, da bi se znatno digla vriednost tih trupaca, da su se suhe grane pravodobno odstranile, a pošto se isto opaža i na drugih mjestih i kod drugih vrsti drveta, zaista je nepojmivo, da se Alersov predlog nije poprimio dapače niti u onih državah, u kojih je šumarstvo na visokom stupnju i koje ga vrlo brižno njeguju. Biti će razni uzroci, koji su na to djelovali, kao: trošak, potežkoće kod same radnje i pitanje, da li će se takav posao izplatiti. Što se tiče troškova, to se isti obično suviše visoko procienjuju, te se mogu razboritom štedljivošću znatno sniziti. Primjećujem, da je klaštrenje nuždno samo u onih sastojinah, iz kojih će se proizvadjati piljena roba. |