DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 271 — I. Proredjivanje. U posljednjem deceniju jedva da se je o kom predmetu više pisalo i na šumarskih skupštinah više razpravljalo, nego li o proredjivanju. U novije vrieme raz|)ravljao je o tom mnogo nadšatnir Dr. Hiag u svom prvom djelu : „Prilog k pitanju o proredjivanju", u kojemu je podjedno predočio razvitak ove nauke od prvog početka, pa sve do skrajnih (ekstremnih) mnienja Borggrevea i Wagnera. Većina onih, koji su se s ovom znamenitom šumsko-gospodarstvenom naukom bavili, složila se je u tom, da su kod proredjivanja najvažnji sliedeći momenti: 1. Pravodobni početak proredjivanja. 2. Umjereni stupanj istoga do one dobe, kad je već glavni prirast u visinu dovršen, i kad nije preveliki razmak vremena od jednog proredjivanja do drugog. 3. Što moguće ranije preduzimanje proredjivanja kod odstraniti se ima. jućih škodljivih i potištenih, makar baš i gospodujućih vrsti drveća pojedinih sastojina. 4. Uzgoj eventualnih nuzgrednih tlo štitećih sastojina. (Ovo je od osobite vriednosti kod mješovitih sastojina, gdje se pod sjenu Ijubećim i tlo štitećim drvećem uzgaja onakovo drveće, koje ne ljubi zasjenjivanje). 5. Jače proredjivanje u onih sastojinah, u kojih je već glavni prirast u visini dovršen (bez da se kod .toga prelazi u prozračni sjek). Ovo je dakle prelaz od slabijega proredjivanja k jačemu. Od ovih glavnih momenata ne zaslužuju oni pod točkom 3. i 5. navedeni osobite pažnje, niti uporabivost u praksi. Promatrajmo ponajprije točku 3. o što moguće ranijem odstranenju škodljivih i potištenih makar baš i gospodujućih vrsti drveća pojedinih sastojina. U listnjačkih sastojina, kod hrasta i bukve, opaziti ćemo, da se pod gospodujućim, kriepkim i liepo razvitim stablima nalaze manje vriedna, krošnjata, grbava, te u obće u razvoju zaostala stabla. Već manje se to opaža kod četinjavih sastojina, kod smreke i jele, ali već češće u borovih. Ovakva zaostala stabla nastala su ponajviše od onih mladica, koje su kod pomladjivanja nješto prije nikle, nego druge, i zato ovakova stabla zadobila debele grane i loši oblik, u obće pošto su pojedince osamljena, a ne u sklopu porasla. Osobito naći ćemo u bukovih sastojinah vrlo često rašljasti oblik pojedinih stabala, usljed česa gube ovakova stabla znatno na svojoj vriednosti. Ako odmah u početku pomladjivanja i izvadimo prije spomenute, osamce rastuće mladice, te time sastojine od budućih nezdravih i potištenih stabala oslobodimo, ipak ćemo nakon njekog vremena opaziti, da su se potišteni individui opet pojavili. U tom slučaju biti će najvažnija zadaća šumara, da što moguće prije iste odstrani i to u onom vremenu, dok još imade drugih, za uzgoj sposobnih stabala, koja će nam izvadjena stabla nadomjestiti. Posao ovaj neka se obavi veoma oprezno sa malo radnika, koje valja dobro u posao uputiti i |