DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 294 — Šumarski paviljon na izložbi. Ban kraljevinali Hrvatske, Slavonije i Dalma cije, Dragutin grof K huen-H eder vary, dozvolio je, da se za gradnju i uredjenje šumarsko g paviljon a u posebnom odjelu kraljevinali Hrvatske i Slavonije na bu dimpeštanskoj izložbi god. 1896. upotriebi svota od 25 000 for. Viest ova obradovati c´e za cielo svakoga domoljuba, jer nam spomenuta odluka preuzvišenoga gospodina bana daje jamstvo, da de domaće naše šumarstvo biti stranom svietu predočeno na način dostojan znamenitoj važnosti ove privriedne grane. Po namjeni preuzvišenoga gospodina bana imade ipak taj paviljon trajniju svrhu, no što li je budimpeštanska izložba. S u marski naime paviljon ima se po odredbi preuzvišenoga gospođina ban a nakon izložbe, poput željeznog paviljona za umjetnost, preniet i u Zagre b i predati u vlastniCtvo hrvat, šumarskog družtva, kojemu imade zajedno s izložoi, koje bi izložitelji voljni bili pokloniti, služiti kao permanentni šumarski muzej kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Uredjenje izložbe u šumarskom paviljonu povjereno je vrstnim strukovnjacima, koji imadu ljubav i volju za stvar. Tako su stvoreni svi uvjeti, da uzmognemo na iz ložbi prikazati podpunu i cielovitn sliku domadega šumarstva. Velika znamenitost šu marstva i zahtieva, da se valjano i pregledno svietu prikaže. Ta SB^/ii cielokupne po vršine kraljevinah Hrvatske i Slavonije, ili 2,670.000 katastralnih jutarah zapremaju šume, a tisude obiteljih ima glavni svoj izvor privrieđe u šumarstvu, koje polučuje go dimice bogati čisti dohodak, koji se upotrebljuje u izdašno promicanje kulturnih svrha. Sa hrastovinom domaćih šumah ne može se takmiti ni jedna zemlja na kontinentu, a naša bukovina, jelovina, smrekovina i druge vrsti drvlja za industrijalne i gradjevne svrhe na svjetskom su glasu.J Ako i je sve to diljem svieta poznato, treba ipak prikazati i na izložbi, gdje se množina ljudstva sakuplja. Treba pokazati, da smo u toj struci na visokom stepenu, da je bogatstvo naših šumah kadro zadovoljiti zahtievima svjetske trgovine ; da smo stvorili uvjete zdravoga razvitka šumskoga gospodarstva i trgovine. U-koliko je do sada ustanovljeno, izložiti de u šumarskom paviljonu sve imovne obdine zajedno, državni šumski erar, krajiška investicionalna zaklada i ostali posjednici šumah, a kod svakoga izložka biti de označena proveniencija istoga. Izložba biti de sustavno i pregledno tako uđešena, da se u glavnom predstavi stanje šumah i šumskoga gospodarenja u obće, s osobitim obzirom na zahtieve sadanjega stanja šumarske znanosti. Nuz to izložit de se šumske surovine, pojedini posjednici šumah izložiti de gotove proizvode, trgovci i tvornice, koje šumske proizvode izradjuju, prikazati de svoje produkte, a u reliefnih kartah pokazati ce se obseg šumah u cieloj zemlji, te radnje oko pošumljenja Krasa. Uz šumarstvo biti će u šumarskom paviljonu zastupano i domaće lovstvo , te de uredjenje istoga preuzeti prvo hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva. Osnove za izložbeni paviljon. Kako je poznato, razpisao je zemaljski izložben. odbor prije mjesec danah natječaj za sastav osnove glavnog paviljona za industriju gospodarstvo, koji se ima postaviti u posebnom odjelu kraljevinah Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj izložbi god. 1896. Za najbolje osuove ođredjeue su dvije nagrade i to prva sa 1000 krunah, druga sa 500 krunah u zlatu. Kok za predaju natječajnih radnjah bio je ustanovljen na dan 10. travnja t. g. Prema tomu sastao se je 40. travnja o podne zemaljski eksekutivni izložbeni odbor u sjednicu, da otvori natječajne osnove, kojih je svega pet stiglo i to pod sliededimi gesli : 1. ,Narodno"; 2. „In veritafe pulcheritas" ; 3. „Minerva" ; 4. znak zviezde; 5. „Acaathus". Natječajne radnje predane su odmah na prosudjivanje porotnomu povjerenstvu, koje si je izabralo pročelnikom gradjevnoga savjetnika H. Bolle-a, a izviestiteljem inžinira Augusta pl. Pisadida, dočim je zapečaćena pisma natjecateljah u pohranu preuzeo podpredsjeđnik dr. Ivo Mallin, Porota de odmah započeti svoje djelovanje, te posije uzkrsnih blagdanah svoje predloge glede đopitanja nagradah staviti. |