DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 289 prelazi pol milijuna forinti, nu neđa se točno ustanoviti, jer je roba toli mnogostruSna i u cieni različita, da nije moguće svaku napose navađjati. Veliki điel ove robe prodaje se naravno u zemlji i u susjednoj Ugarskoj, nu mnogo se iste izveze i u inozemstvo, navlastito u Srbiju, Bugarsku i Rumunjsku. Drvene lopate za pregrtanje hrane, i lopate za pekare, šalju se i u Austriju, Njemačku i u Belgiju. Uredjenje „Demer kapije" na dolnjem Dunavu daje ovoj industriji u Slavoniji prilično veliku zaradu, jer sve drveno oruđje i kolica za prevoz materijala dobavlja se odavde. Zasluga pojedinih ovim obrtom bavedih se poslenika iznosi dnevno 1 for. đo 1 for. 50 nč., a traje kroz cielu godinu. Osim toga drvenoga orudja bave se u Slavoniji još cigani proizvadjanjem k orita u velike, a mnogi drugi sa proizvadjanjem štapova i drvenih obruča. Za sve ove proizvode je glavno tržište Osiek, kuda se iz šuma kolima ili željeznicom dovoze, te ovdje sortiraju i na sve strane radi prodaje razpošilju. Tvornička industrija. Sto je u rukotvornoj veleobrtnosti ručna snaga, to je u tvorničkoj industriji para , odnosno parni ili ini mehanički motori. Po već spomenutom izviešću trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju u Osieku bilo je koncem godine 1892. u Slavonij i u poslovanju 361 lokomobila sa 2084 konjske sile i 134 stalnih parnih strojeva sa 139 parnih kotlova i 6728 konjskih sila, ukupno dakle 500 parnih strojeva sa 8812 konjskih sila. U poslovanju u tvornic a h tanin a stoje 35 stalnih parnih strojeva i jedna lokomobila, a u parnih pilanah i tvornicah za izrađjivanje drva 18 stabilna parna stroja i 8 lokomobila; nu najviše stoje u poslovanju ove mekaničke sile u poljskom gospodarstvu. Tvornica tanina imademo u Slavoniji 4, u Županji, Belišću, Mitrovic i i u Našicama . Jedna tvornica tanina, koju je ,Slavonsko dioničko družtvo hrastovog izvađka" u god. 1891. u Gunj i podiglo bilo, obustavila je već god. 1892. poslovanje usljed smrti svoga ravnatelja, te je kašnje prešla u vlastnost tvornica u Županji i u Mitrovici. Sve četiri tvornice rade doduše neprestano cielom silom dan i noć, ali tani n imao je u prošlih trijuh gođinah vrlo lošu prodju. Uvoz velikih množina surogata, navlastito pak „valoneje" u Englezku, te prekomjerna produkcija tanina iz ke stenovo g đrveta u Francezkoj, potisnula je ovaj specijalni produkt slavonski na svih inozemnih tržištih. Ciena, koja je još godine 1889. u Londonu , kao glavnom tržištu za hrastovi tanin, bila 25 do 30 for. po metričkoj centi, padala je uzastopce sve do konca godine 1893., kada je na 8 do 9 for. po metr. centi stajala. Istom početkom godine 1894., počela se je ciena nešto dizati, ali dosad nije ni na jednom tržištu prešla 15 for. po metr. centi. Sve tvornice tanina imale su stoga velike štete. Tvornice u Županji i u Belišću izvoze svoj tanin u Englezku, tvornica u Mitrovici pak u Belgiiu, Njemačku i Englezku ; tvornica u N a š i c a h počela je u novije vrieme izvoziti svoj produkt i u Rusiju. Sve četiri tvornice proizvode godišnje do 140.000 metričkih centi. U sve čet´ri tvornice posluju popriečno preko 1000 radnika uz nadnicu od 1 for. do 2 for. 50 nvč. Tvornice tanina uživaju na temelju zak. čl. XII[. od god. 1890. državnu po godnost, nu obzirom na veliku korist ovih tvornica po domaće narodno gospodarstvo bilo bi samo pravedno, kad bi im i državne željeznice osobitu pogodnost pružile pr transportu njihova proizvoda željeznicom đo Rieke, kuda se tanin većinom izvozi. Tvornice tanina izradjuju bo samo odpadke od hrastovih šuma, te time naročito državni šumski erar profitira mnogo unovčenjem šumskih odpadaka, koji su do utemeljenja tvornica tanina većinom u šumi ostajali i u bezcienje trunili. Danas se čak i trešće po šumi i uz dobre ciene taninskim tvornicama prodaje. Osobitim pogodnostima željezničkih tarifa mogla bi ova naša na cielomu kontinentu jedinstvena industrija lakše probaviti krizu, jer bi jeftinijim podvozom bila moćnija proti vanjskoj konkurenciji. |