DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 288
u Englezku . . 460.262 . . 266.636


u Ameriku . . . — . . 243.700


u Holanđiju . . . 255.869 . . 117.979


u Španiju . 35 488 . . 88.482


u Grčku . . 10.112 . . 40.100


u Njemačku . . 5.060 . . . —


u Belgiju . . 2.584 . . . 27.185


ukupno . . 68,387,880 . . . 41,120.716


Kako se iz gornjeg izkaza vidi, bio je u prošlih 10 god. najvedi izvoz dužice
u godini 1891. i to najviše u Francezku, kuda je od cieloga izvoza, koji je te godine
preko 68 milij. komada iznosio, poslano preko 62 milijuna.


Ovaj ogromni izvoz iste godine u Francezku potekao je iz bojazni pred povišenom
carinom, koja se je 1. veljače 1892. imala uvesti, te faktično i uvela pri uvozu iz
Austr. Ugarske u Francezku,


U godini 1893. izvezeno je u svemu preko Rijeke i Trsta oko 60 milijuna francezkih
dužica u vriednosti od 16 milijuna for.; na tome izvozu participirala je Francezka
sa 51, Italija sa 7 milijuna, a ostatak od 2 milijuna izvezen je u Englezku,
Portugalsku, Španiju i Alžir.


Trgovina sa francezkom dugom bila je žalibože u zadnjih trijuh godinah vrlo nestalna,
ali su se eiene ipak postepeno poboljšavale. Od konca god. 1890. najme, kada
su ciene na 190 do 192 for. po 1000 kom. stajale, podigle su se u lipnju i srpnju
god. 1891. na 185 for. Od to doba padale su neprestano ciene sve niže do srpnja
1892., kada su na, 160 for. stajale. U to stignu glasovi ob uveđenju carine na hrastovu
dugu u Francezkoj. Trgovina sa dužicama zauzme polet kakovoga valjda još nigđa
nije imala, te ciene skoče odmah na 180, 200, 220, a do konca travnja 1893. na
240 for. Od to doba održa,vala se je ova ciena, te je koncem godine 1893. u više
slučajeva bila prije viša, nego niža. Prodaja velikoga kompleksa erarnih hrastovih šuma
u bivšoj slavonskoj krajini izključivo za produkciju rezane i tesane hrastove gradje,
suzila je dojakošnju produkciju francezkih dužica, te je nade, da de se od sele ciene
francezkim dužicam stalno i visoko održavati modi.


Ne manje na dobrom glasu kao francezka duga u Slavoniji , stoji ovdje proizvedena
njemačka bačvarska grad ja. Ova vrst robe kao da se ved od mnogo
godina godimice podjednako troši. Ved od 10 godina ovamo bijaše vazda godišnja proizvodnja
njemačke bačvarske gradje u Slavoniji prilično jednaka, od 2,400.000 do
2,600.000 akova. Ciene su bačvarskoj gradji dosta odvisne od ciene francezke duge,
te je stoga pod depresijom trgovine sa francezkom dugom u početku godine 1892.
prilično potištena bila i ciena njemačke bačvarske gradje, no posije se ipak oporavila
i kao u prijašnjih godina preko konca godine 1893. stalna ostala.


U novije vrieme postala je znatnom proizvodnjom u Slavoniji cjepan a iii rezan
a bukov a duga , iz koje se pravi burađ za odpremu tanina, brašna i cementa.
Četiri velike tvornice, u Belišdu, Mitrovici, Županji i u Našicah bave se izključivo
pravljenjem bubovih bačava, a sve skupa proizvode godišnje popriečno do 120 000
komada svaki od prilike do dva hektolitra.


U rukotvornu veleobrtnost spada i proizvodnja gospodarskoga drvenoga
oruđja, i to: drvene vile, grabi je, lopate, kolica, jarmovi, držala
za kose, pile, srpove i ostalo drveno orudje, koje se upotrebljuje pri gospodarstvu
i pri izvadjanju mnogih vrsti tehničkih radnja. Ova poput kudne industrije uređjena
produkcija najviše je razvijena u prostranih bukovih šumah virovitičk e i
požežk e županije. Njom se bave razni staleži pučanstva domadega i stranoga, a
prodjo gotovih proizvoda obavljaju dvije velike trgovačke tvrdke u Osieku: Franj o
Nuber i Alexander Justus. Vriednost godišnje u ovomu obrtu proizvedene robe