DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 287 — valjane rožcice još i druge godine, dapače neima liepe rožčide ni u tredoj, čak ni u četvrtoj godini. Poznato bo je, a upravo je i začudno, da baš ova vrst divljači ponajviše nasliedjuje od otca liepo rogovlje u slučaju, ako je otac srndaS imao krasne rožčiće. Srnđać slabih rožćida imati će obično takovo i potomstvo, koje se nede odlikovati liepimi parožčići. Stoga je neobhodno potrebito, da lovci nepostrieljaju najliepše srndade i to ne samo radi umnožanja kriepke srnjadi, nego i stoga, što de se i njihovo pofemstvo okititi sa krasnimi rožčići, ako takove srndade pošteđimo od ubojite puške. Samo prema obstojedo j potreb i neka se postrieljaju arnđadi, pri demu demo imati ne samo stanovita korist, nego demo podjedao uživati onu slast i veselje, koje veselje samo pravi lovac u lovu uživati može. Pravi lovac poštediti do od ubojite puške baš i poželjene mlade srndade još i onda, ako su se ved i u tredoj ili četvrtoj godini svoje starosti okitili krasnimi rožčidi — znajud, da de mu takovi mlađi srnđadi poslužiti za uzgoj mladog i kriepkog potomstva (pođmladka). Stoga pazimo, da si dušu neogriešimo niti u lovu, — u toj inače bezbrižnoj i nevinoj zabavici, — pa nastojmo odgojiti liepu, zdravu i kriepku divljač, jer zaista neima ništa divnijega, nego viditi vitkog krasnimi parožčići okićenog srnđaća i brzonogu lanad. Sa drvarskog tržišta. U savezu s podatcima, koje smo priobcili u „Šum. listu" za prošli mjesec, priobdujemo naknadno iz jur spomenutog „izviešda trgovac k o-ob rtn ičke komore za Slavoniju u Osieku o n arodno-gosp odar s t ven im odnošajima komorskog okružja osvrtom na zadnju dobu do god. 1894, još i slidede zanimive podatke o prometu sa drveninom: Velika vedina posječenih šuma u Slavoniji izradjuje se u cjepan e francezk e dužice. Kakova se ogromna količina francezkih dužica svake godine izvozi preko morskih luka na Rieci i Trstu pokazuje najbolje ovaj izkaz za razđobje prošlih 10 godina počam od god. 1883. do god. 1892.: Preko Rieke Preko Trsta ukupno God. 1883. 35,435.032 14,357.742 49,792.774 1884. 34,609.118 11,224.197 45,833.315 1885. 40,148,549 10,590.527 50,739 076 1886. 27,851.328 7,888.516 35 739.844 1887. 38,551.350 13,233.871 51,785.221 1888. 40,116.273 14,304.021 54,420.294 1889. 48.519.889 13,076.317 61,596.206 1890. 38,897.291 5,420.494 44,317.775 1891. 60,803.597 7,584.283 68,387.880 1892 33,952,925 7,167.791 41,120.726 ukupno 398,885.352 104,847.759 503,733.111 Od gornje količine francez. dužica izvezeno je : god. 1891. god. 1S92. u Francezku 62,043.665 29,228.479 u Italiju 4,142.970 9,435.820 u Algir i Tunis 931.115 948.446 u Portugalsku 500.755 723.889 |