DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 279 — Medjutim nama nije potrebit postotak prirasta u svrhu opredieljenje dohodka ili budućeg prirasta, pošto nam tu mnogo shodnija sredstva stoje na razpolaganje, koje nam dobre mjestue skrižaljke pružaju. Rečeni postotak trebamo mi u posve ine svrhe; njim naime prosudjujemo djelovanje naših gospodarstvenih glavnica. Samo je po sebi jasno, da bi ovo prosudjivanje netočno bilo, kad bi drugim kojim, a ne godišnjim ukamaćenjem računali, pošto godišnji prirast faktično uzsliedi na onoj gromadi, koja je uslied prirasta od prošle godine prirasla. Pojedino drvo ili pako drvna gromada pojedine sastojine nije ništa drugo, nego u šumskom gospodarstvu sudjeljujuća glavnica ili se barem takovom smatrati dade. Priraste li njeko drvo ili pako njeka sastojina u jednoj godini od drvne gromade m na gromadu M, tada je njezin godišnji prirast z = M — m, a postotak prirasta dade se iz sliedećeg razmjerja pronaći: p:{M—m) = lOO:m 100 (M— m) IZ cesa sliedi: p = m dočim je ali: M — m = z 100 ^ s toga je: p = —~ Istu vriednost obzirom na p (postotak) dobijemo i onda, ako M kao jednogodišnju prolongiranu vriednost od m smatramo, dakle: M = m.l .Op ili:M — =.= 1.0^ = 1 +0.0P m ih: 0.0p=—= 1 ili: p = mM—m X 100 = 100« m m Količnik rr » mora od godine do godine sve manjim bivati, pošto m djelić (divisor) m raste uviek za jedan cieli godišnji prirast, dočim z samo tekući godišnji prirast predstavlja, koji obično još prije dobe sječivosti padati počima. Prema tomu dakle m sveudilj raste, dočim se ž, a isto tako i 100 s vrlo znatno nepromjenjuje. Samo ako se strogo držimo pravila o sadjenjugojenju šuma, kao i pravodobnih provadjanja proreda i t. đ., onda možemo pod okolnostima postotak prirasta na njeko vrieme povisiti ili ga u istom nivou uzdržati ili bar njegovo naglo padanje zapriečiti. Ako postotak p stavimo u omjer sa M mjesto m, onda je: lOOJM—_m)_100f. ^ M ~ M ´ ovaj izraz daje nam manji iznos, nego prvi. |