DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 278 —


8. Tko je u posjedu ribolova, a kakovi su ljudi zakupnici (ribari) ?
9. Ima li u Vas veleposjednika, koji itnadu prilike i volju za racionalno
ribnjačarsko gospodarstvo, te koji su ?
10. Imate li Vi u vašem srezu prilike za ribogojstvo?
11. Ima li u starih vodah rukava ili tišina?
12. Koji su neprijatelji ribe i u kojoj množini dolaze?
13. Koje pogibelji priete ribi u prostih voda od odvadjanja kanala i
tvorničkih nečistih i t. d. ? Gdje su, kakove su, od česa, su i u kojem stupnju
škode?
14. Ima li na otvorenih vodah naprava, koje priete ribi ? Gdje su
kakove su?
15. Ima li u Vas raka?
16. Kakovi su nazori Vaši glede podignuća ribarstva?
17. Koji su vam narodni ribarski tehnički izrazi poznati?
Preporučujući se p. n. gg. šumarom za što veču podporu u pogledu gore
rečenih pitanja, te zahvaljući se već unapred na svakom odgovoru, molim podjedno,
da se takovi odgovori priposlati izvole na moju adresu.


Najbolja su najnovija djela o ribogojstvu iz Shaerove biblioteke: Max.


V. d. Borne „Kijnstiche Fischzucht, — „Teichvvirtschaft, — Sii8swasserfischerei,
— Angelfischerei„ (Sport), naklada Parey, Berlin. Ciena svakom svezku l´55for.
(275 Marke) i Hugo Borgmann, k. preuss. Forstmeister: „Die Fiseherei im
Walde´´, naklada Spinglera, Berlin. Ciena 3´34 for.
Milan Drnić
zemalj. stipendista za ribogojstvo, sada u Sisku.


Nješto iz nauke 0 prirastu.


(Nastavak).


Postotak prirasta po količini.


Kada bi mi drvnu gromadu njeke sastojine počam od prve njezine mladosti
od godine do godine u brojevih naznačili, onda bi opazili, da se niz ovih brojeva
približuje zakonom njeke aritmetičke progresije, kojoj se razlike malo razlikuju.
U svrhu opredieljenja dohodka ili pako budućeg prirasta sa postotnim računom
bilo bi mnogo shodnije i svrsi probitačnije, ako se upotriebi jednostavno dobitno
pravilo, nego da se veže na kamatno-kamatni račun, pošto bi se prvim načinom
u njekom stanovitom razdobju već uzsliedivša ili pako očekujuća količina prirasta
jednako na pojedine godine rečenoga razdoblja repartirala, pa bi se uslied
toga i više približilo gore navedenom nizu, koga narav opredieljuje, nego u
potonjem slučaju. — Čim je kraće dotično razdoblje, tim ćemo uporabom jednostavnog
kamatnog računa manju pogriešku učiniti.