DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 277 —


Udičarstvo služi ne samo zdravlju, nego ono svieži duh i tielo, jer taj
sport vodi čovjeka u krasnu narav, u šumu, na potok, rieku, jezero i na more.


Gotovo svaki šumar ima u svojoj šumariji po koji potok, rieku ili dosta
barS,. Sve ove puste vode mogu se po narodnu dobrobit koristno izcrpsti, ako
u njima ribu gojimo. Uz liepu zabavu čeka šumara i bogata plaća. Ne treba da
spominjem, koliko ima u nas velikih površina, koje malo ili nikakovu korist
ne nose, dočim bi liepu rentu nosile, kad bi se na njih ribnjaci uredili. U
Češkoj goji ribu svaki seljak, koji ima ma i najmanju baru. Knez Schwarzenberg
(Tfeboii, Češka) posjeduje 8000 ha. ribnjaka, koji leže na najgorjem tlu,
a nose na godinu do 300.000 for., dakle tri put toliko, koliko nose 27.000 ha.
četinjave šume i lov.


Koliku pažnju posvećuju njemački šumari ribogojstvu, svjedoče veliki
uspjesi njemačkih šumara na tom polju narodne privrede.
Riedko prodje koja njemačka skupština, a da se nepovede ozbiljna rieč
0 ribogostvu, jer su njemački šumari podjedno i izkusni ribogojci.


Velik broj autora bogate njemačke ribarske literature spada medju šumare.
Već godine 1831. napisao je hessenski zemalj. nadšumarnik Ern. Fr. Hartig
knjigu pod nadpisom: „Lehrbuch der Teichwirtschaft, Verwaltung und Verbindungmit
derWiesen- und Ackerverbesserung". Ova 560 stranica zapremajuća
knjiga još se i danas rado čita, prem je već stara. Prvi ribari i ribogojci su
Englezi, a za njima Amerikanci, Njemci, Francezi i t. d.


Mi trebamo da se okoristimo sa izkustvi Njemaca, pa ista prilagoditi
našim okolnostim sve dotle, dok nas vlastito izkustvo nepostavi na vlastite
noge. Danas je u Njemačkoj upravo manija ili moda pisati o ribogojstvu.


Naši šumari odužiti će se narodu i svojoj otačbini, ako budu pripomogli,
da se i u nas ribogojstvo racionalno uredi, odnosno ako budu nastojali zapriečiti
sve ono; što ribogojstvu u našoj domovini na putu stoji. S toga je potrebito
da se točno upoznaju sa domaćimi ribarskimi odnošaji, jer samo tada moći će
uspješno djelovati, da bude i ribogojstvo narodu od koristi.


Tim će se samoj stvari ne samo pomoći, nego i pospješiti, da se i kod
ribarstva uzgoj riba racionalno tjera.
Zato se podpisani usudjuje učtivo zamoliti gg. šumare, da mu po mogućnosti
uz naznačenje mjesta, obćine, kotara, županije odgovore na na ova pitanja?


1. Kakove se ribe nalaze u kojoj vodi (ime ribe i vode?
2. U kojoj množini po redu?
3. Što vam je poznato iz naravoslovja pojedine ribe po narodnom shvaćanju
?
4. Od kada do kada, gdje i kako mriesti pojedina vrst ribe?
5. Koje osobitosti i opažanja narod pojedinoj vrsti riba pripisuje?
6. Kako se cieni kod vas riba (po redu od najbolje) ?
7. Koje prednosti i koje mane poznajete u Vaših ribara u pogledu racionalnog
uživanja ribolova i zaštite ribe ?