DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 276 — promet, neće dakako biti izmedju klasUrenog i neklaštrenog drveta nikakove razlike. Ovo će biti i razlog tomu, da se klaštrenje u šumskom gospodarstvu nerado uvadja, imenito u privatnih šumah, doćim bi državi kao posjedniku šume morala pred o6ima lebditi narodno-gospodarstvena važnost klaštrenja, kao što to zaista u Hessenskoj biva, a svakako bi se moralo ovomu pitanju o njegovanju sastojina veća važnost posvetiti, nego do sad. Preveo M. G—ć. Šumarstvo i ribogojstvo. Les opatriij, ryby pestuj! ćesh. narodna rieć. Ovim člankom ne namjeravam zlatne kule graditi t. j . ne namjeravam predstaviti ribogojstvo kao jedinu i izključivu privredu narodnog gospodarstva, koja je najunosnija, nego moja je namjera, da ribogojstvo preporučim pažnji šumara, kao prijateljem prirode i promicateljem narodnoga blagostanja. Osim tegotne službe valja da se šumar bavi i gospodarstvom; dapače dužnost mu je, da bude uzorni učitelj naroda u pojedinoj grani gospodarstva. Eibarstvo i ribogojstvo uz šumarstvo važna je grana narodne privrede. Do pred malo godina bijahu naše vode bogate svakom plemenitom ribom. Brzo napredujuća industrija i nerazuman ribolov djeluje na propast ribarstva. Zato se je u kulturnih zemaljah uvidila potreba, da se i ribarstvo pod zaštitu zakona stavi. Ali i ta zakonska zaštita riba stupila je u daleko kulturnih država dosta kasno. Tako kasno doneseni zakoni neimaju dosta snage, da uklone mnoge već zastarjele, još postojeće štetne uredbe. Danas zaoštrila se je ta pogibelj tako, da sama zakonska zaštita riba dosta ne djeluje, već joj treba ribogojstvom pomoći. Treba bo ribu umjetno gojiti i puste vode opet ribami napučiti. I strukovnjaci diele različite nazore, kako bi valjalo najuspješnije i najjeftinije napučiti naše prazne vode sa ribom. Pa gle! upravo šumari upozoriše već davno naše zakonodarstvo na onu pogibelj, koja prieti ribarstvu. Do pred kojih desetak godina bila je riba valjana hrana narodu, đočim je dan danas ona postala skoro izključivo samo kao oblizajak na gospodskom stolu. Dobro je, da se obćenito svraća pozornost na tu žalostnu činjenicu, pak da se je već počelo ozbiljno misliti i raditi na podignuću ribogojstva, I glede promicanja ribogojstva pozvani su šumari u prvom redu, da pomognu dobroj stvari. Šumar kao ljubitelj prirode i kao tehničar ima dosta prilike, da uz dobru volju nastoji, da se i ova grana narodne privrede promakne. Kao „Sportsmann" tjerajući i udičarski sport, može šumar osobitu ljubav za ribogojstvo u inteligenciji pobuditi. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 277 — Udičarstvo služi ne samo zdravlju, nego ono svieži duh i tielo, jer taj sport vodi čovjeka u krasnu narav, u šumu, na potok, rieku, jezero i na more. Gotovo svaki šumar ima u svojoj šumariji po koji potok, rieku ili dosta barS,. Sve ove puste vode mogu se po narodnu dobrobit koristno izcrpsti, ako u njima ribu gojimo. Uz liepu zabavu čeka šumara i bogata plaća. Ne treba da spominjem, koliko ima u nas velikih površina, koje malo ili nikakovu korist ne nose, dočim bi liepu rentu nosile, kad bi se na njih ribnjaci uredili. U Češkoj goji ribu svaki seljak, koji ima ma i najmanju baru. Knez Schwarzenberg (Tfeboii, Češka) posjeduje 8000 ha. ribnjaka, koji leže na najgorjem tlu, a nose na godinu do 300.000 for., dakle tri put toliko, koliko nose 27.000 ha. četinjave šume i lov. Koliku pažnju posvećuju njemački šumari ribogojstvu, svjedoče veliki uspjesi njemačkih šumara na tom polju narodne privrede. Riedko prodje koja njemačka skupština, a da se nepovede ozbiljna rieč 0 ribogostvu, jer su njemački šumari podjedno i izkusni ribogojci. Velik broj autora bogate njemačke ribarske literature spada medju šumare. Već godine 1831. napisao je hessenski zemalj. nadšumarnik Ern. Fr. Hartig knjigu pod nadpisom: „Lehrbuch der Teichwirtschaft, Verwaltung und Verbindungmit derWiesen- und Ackerverbesserung". Ova 560 stranica zapremajuća knjiga još se i danas rado čita, prem je već stara. Prvi ribari i ribogojci su Englezi, a za njima Amerikanci, Njemci, Francezi i t. d. Mi trebamo da se okoristimo sa izkustvi Njemaca, pa ista prilagoditi našim okolnostim sve dotle, dok nas vlastito izkustvo nepostavi na vlastite noge. Danas je u Njemačkoj upravo manija ili moda pisati o ribogojstvu. Naši šumari odužiti će se narodu i svojoj otačbini, ako budu pripomogli, da se i u nas ribogojstvo racionalno uredi, odnosno ako budu nastojali zapriečiti sve ono; što ribogojstvu u našoj domovini na putu stoji. S toga je potrebito da se točno upoznaju sa domaćimi ribarskimi odnošaji, jer samo tada moći će uspješno djelovati, da bude i ribogojstvo narodu od koristi. Tim će se samoj stvari ne samo pomoći, nego i pospješiti, da se i kod ribarstva uzgoj riba racionalno tjera. Zato se podpisani usudjuje učtivo zamoliti gg. šumare, da mu po mogućnosti uz naznačenje mjesta, obćine, kotara, županije odgovore na na ova pitanja? 1. Kakove se ribe nalaze u kojoj vodi (ime ribe i vode? 2. U kojoj množini po redu? 3. Što vam je poznato iz naravoslovja pojedine ribe po narodnom shvaćanju ? 4. Od kada do kada, gdje i kako mriesti pojedina vrst ribe? 5. Koje osobitosti i opažanja narod pojedinoj vrsti riba pripisuje? 6. Kako se cieni kod vas riba (po redu od najbolje) ? 7. Koje prednosti i koje mane poznajete u Vaših ribara u pogledu racionalnog uživanja ribolova i zaštite ribe ? |
| ŠUMARSKI LIST 7/1895 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 278 — 8. Tko je u posjedu ribolova, a kakovi su ljudi zakupnici (ribari) ? 9. Ima li u Vas veleposjednika, koji itnadu prilike i volju za racionalno ribnjačarsko gospodarstvo, te koji su ? 10. Imate li Vi u vašem srezu prilike za ribogojstvo? 11. Ima li u starih vodah rukava ili tišina? 12. Koji su neprijatelji ribe i u kojoj množini dolaze? 13. Koje pogibelji priete ribi u prostih voda od odvadjanja kanala i tvorničkih nečistih i t. d. ? Gdje su, kakove su, od česa, su i u kojem stupnju škode? 14. Ima li na otvorenih vodah naprava, koje priete ribi ? Gdje su kakove su? 15. Ima li u Vas raka? 16. Kakovi su nazori Vaši glede podignuća ribarstva? 17. Koji su vam narodni ribarski tehnički izrazi poznati? Preporučujući se p. n. gg. šumarom za što veču podporu u pogledu gore rečenih pitanja, te zahvaljući se već unapred na svakom odgovoru, molim podjedno, da se takovi odgovori priposlati izvole na moju adresu. Najbolja su najnovija djela o ribogojstvu iz Shaerove biblioteke: Max. V. d. Borne „Kijnstiche Fischzucht, — „Teichvvirtschaft, — Sii8swasserfischerei, — Angelfischerei„ (Sport), naklada Parey, Berlin. Ciena svakom svezku l´55for. (275 Marke) i Hugo Borgmann, k. preuss. Forstmeister: „Die Fiseherei im Walde´´, naklada Spinglera, Berlin. Ciena 3´34 for. Milan Drnić zemalj. stipendista za ribogojstvo, sada u Sisku. Nješto iz nauke 0 prirastu. (Nastavak). Postotak prirasta po količini. Kada bi mi drvnu gromadu njeke sastojine počam od prve njezine mladosti od godine do godine u brojevih naznačili, onda bi opazili, da se niz ovih brojeva približuje zakonom njeke aritmetičke progresije, kojoj se razlike malo razlikuju. U svrhu opredieljenja dohodka ili pako budućeg prirasta sa postotnim računom bilo bi mnogo shodnije i svrsi probitačnije, ako se upotriebi jednostavno dobitno pravilo, nego da se veže na kamatno-kamatni račun, pošto bi se prvim načinom u njekom stanovitom razdobju već uzsliedivša ili pako očekujuća količina prirasta jednako na pojedine godine rečenoga razdoblja repartirala, pa bi se uslied toga i više približilo gore navedenom nizu, koga narav opredieljuje, nego u potonjem slučaju. — Čim je kraće dotično razdoblje, tim ćemo uporabom jednostavnog kamatnog računa manju pogriešku učiniti. |